Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

PKCG: Što prije donijeti odluku o izgradnji puta Foča-Plužine

Saobraćajna infrastruktura u velikoj mjeri utiče na rast ekonomskih aktivnosti. Zato je predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović pozvao vlade Crne Gore i BiH da što prije donesu odluku o izgradnji puta Foča-Plužine, sa graničnim prelazom

Saobraćajna infrastruktura u velikoj mjeri utiče na rast ekonomskih aktivnosti. Zato je predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović pozvao vlade Crne Gore i BiH da što prije donesu odluku o izgradnji puta Foča-Plužine, sa graničnim prelazom.

Poslovni forum crnogorskih i bosanskohercegovačkih privrednika iz sektora drvoprerade i opremanja objekata održan je danas u Podgorici. Organizator skupa bila je Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, a uz podršku Evropske mreže preduzetništva.

Cilj susreta je bio unapređenje i razvoj privredne saradnje dvije zemlje, a poseban akcenat je stavljen na prezentacije ponude proizvoda i usluga kompanija iz Bosne i Hercegovine za potrebe opremanja hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta na našem tržištu.

Golubović je ukazao na dinamičan razvoj crnogorske ekonomije kome je velikim dijelom doprinio priliv stranih direktnih investicija iz više od 120 zemalja.

“Od 2006. godine Bosna i Hercegovina je investirala u Crnu Goru 125,7 miliona eura, od čega četvrtinu – 33,3 miliona eura tokom devet mjeseci prethodne godine. Bosna i Hercegovina je na 19 mjestu, gledano po obimu investicija u Crnu Goru. U periodu januar-novembar 2019. robna razmjena između dvije zemlje iznosila je 177,8 milona eura, što je 4,7 odsto više u odnosu na isti period prethodne”, naveo je on.

Tokom prošle godine Crnu Goru je posjetilo 200.000 turista iz BiH, koji su ostvarili 1,16 miliona noćenja, pet odsto više nego u 2018.

“Saobraćajna infrastruktura u velikoj mjeri utiče na rast ekonomskih aktivnosti. S tim u vezi, koristim priliku da pozovem vlade naših država da što prije donesu odluku o izgradnji puta Foča-Plužine, sa graničnim prelazom”, naglasio je Golubović.

Prema njegovim riječima, drvna industrija Crne Gore, jedna od najstarijih industrijskih grana sa tradicijom dužom od 130 godina, nije adekvatno razvijena.

“Aktivno je oko 150 preduzeća, koja zapošljavaju oko 2.000 radnika, a proizvodi sa niskim stepenom finalizacije, prije svega rezana građa, imaju dominantno učešće u strukturi izvoza. To nije slučaj kada je riječ o uvozu, jer su u spoljnotrgovinskom bilansu izraženi negativni trendovi, kada je u pitanju trgovina namještajem. Vrijednost uvezenog namještaja u prva tri kvartala 2019. godine iznosila je 69 miliona eura, a vrijednost izvezenog svega 800 hiljada eura”, istakao je Golubović.

U posmatranom periodu, iz Bosne i Hercegovine je uvezeno namještaja u vrijednosti od 4,5 miliona eura.

“Crna Gora u narednom periodu mora raditi na povećanju broja preduzeća koja će svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivati na finalnoj proizvodnji. Vjerujem da znanja i iskustva bosanskih privrednika mogu značajno doprinijeti da ovaj veliki potencijal dobije dodatnu vrijednost kroz ulaganja u prerađivački sektor”, rekao je Golubović.

Naglasio je da preduzeća koja posluju u ovoj oblasti mogu ostvariti posebne pogodnosti i olakšice ukoliko svoje poslovanje zasnuju u crnogorskim biznis zonama.

Prostor za saradnju vidi i u sektoru turizma koji, kao generator krupnih investicija, nastavlja trend ekspanzije.

U posljednje tri godine otvorena su 103 nova hotela u Crnoj Gori, dok je samo u 2019. otvoreno 49 sa preko 3.700 ležajeva, od kojih 85 odsto kategorije četiri i pet zvjezdica. Trend izgradnje turističkih objekata nastavlja se i u ovoj godini.

“Enterijeri hotela moraju zadovoljiti prohtjeve sve zahtjevnije klijentele, kako sa aspekta funcionalnosti, tako i vizuelne atraktivnosti. Uvjeren sam da veliko znanje i iskustvo u projektovanju, dizajniranju i opremanju turističkih objekata možete prenijeti na crnogorske privrednike, te u međusobnoj saradnji valorizovati kroz konkretne projekte. Kao dobar primjer saradnje na ovom polju možemo navesti kompaniju Carine, čije hotele Delfin, Park i Kumbor su projektovali, odnosno opremili studio Zec i kompanija Lux Co iz Sarajeva”, rekao je Golubović.

Izrazio je uvjerenje da će poslovni forum doprinijeti unapređenju postojećih poslovnih aranžmana i otvaranju novih perspektiva privredne saradnje, što mora biti prioritet u budućem periodu.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić kazao je da njihovo glavno tržište predstavlja Evropska unija, jer 72 odsto ukupnog izvoza plasiraju u ove zemlje.

“Sektori bosanskohercegovačke privrede su sve bolje pozicionirani na internacionalnom tržištu. Ozbiljan rast ostvaruje i drvoprerađivačka industrija koja je odavno prevazišla granice države i po kojoj smo prepoznati u Regionu”, rekao je Egrlić.

Najbolju robnu razmjenu BiH ostvaruje sa Njemačkom i Austrijom, gdje ima blagi suficit, a značajan deficit je sa zemljama regiona, Turskom i Rusijom.

Egrlić je izrazio očekivanje da će nova Vlada Kosova riješiti pitanje taksi na proizvode iz Bosne i Hercegovine, što će doprinijeti da budu zastupljeniji na tom tržištu.

“Ovdje smo da približimo interes i ponudu naših kompanija i doprinesemo boljoj saradnji poslovnih zajednica Bosne i Hercegovine i Crne Gore”, naveo je potpredsjednik Komore.

Prezentacije stanja u drvnim sektorima Crne Gore i BiH imali su sekretar Odbora udruženja šumarstva, drvoprerade, grafičke i izdavačke djelatnosti Goran Popović i savjetnica za izvoz u Vanjsko-trgovinskoj komori BiH Lejla Međedović.

Sekretar Popović je kazao da se u crnogorskoj drvnoj industriji najviše preduzeća i preduzetnika bavi preradom drveta u pilanama te pogonima za proizvodnju uglavnom pločastog namještaja, a najveći dio investiranja u poslednjih nekoliko godina je u fabrike za proizvodnju peleta.

U strukturi ukupnog izvoza drveta dominantno je bilo učešće rezane građe.

Najznačajnija tržišta su Kosovo, Srbija i Albanija na koja se plasira više od polovine ukupnog izvoza.

Crna Gora ima pozitivan spoljnotrgovinski bilans sa Kosovom, Albanijom i Italijom.

“Osnovni cilj u narednom periodu treba da bude povećanje broja preduzeća koja svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti. Saradnja sa BH kompanijama treba da se ostvari kroz zajedničko investiranje prije svega u finalnu preradu drveta”, naglasio je Popović.

Predstavnica Vanjskotrgovinske komore BiH Lejla Međedović kazala je da njihovi drvoprerađivači baštine tradiciju industrijske proizvodnje te da većinu njihove raznolike ponude čine različite vrste namještaja, koji je kvalitetom i cijenom odgovara zahtjevima brojnih tržišta.

Kroz ovu djelatnost posebno teže da afirmišu bosanskohercegovački dizajn što im omogućava ulazak u nove cjenovne kategorije i high-end segment tržišta.

“Drvni sektor učestvuje sa 12 odsto u ukupnom izvozu BiH. Čini ga 1.300 kompanija koje zapošljavaju 30.000 radnika. Tokom prvih devet mjeseci 2019. drvni sektor imao izvoz vrijedan 628,2 miliona eura, od čega 41,9 odsto iznosi udio namještaja. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 315,3 odsto”, kazala je Međedović.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve