Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

PKCG: Privrednicima potrebna pomoć države

Crnogorski privrednici svjesni su da moraju povećati proizvodnju i proizvesti hranu visokog kvaliteta i konkurentne cijene, zbog čega im je potrebna pomoć države, ocijenili su iz Privredne komore (PKCG).

“Činjenica je da uvozimo dosta proizvoda za koje imamo komparativne prednosti i kapacitete za proizvodnju. Domaća proizvodnja hrane suočena je zato sa velikom konkurencijom iz inostranstva, pa je potrebna pomoć države za bolje pozicioniranje na domaćem tržištu, dopunu turističke ponude domaćom gastroponudom, kao i za jačanje konkuretnosti”, rekli su predstavnici PKCG agenciji Mina-business.

Oni su dodali da visoka uvozna zavisnost i rastući deficit karakterišu cjelokupno spoljnotrgovinsko poslovanje Crne Gore, naročito kada je riječ o prometu hrane, koji je u direktnoj vezi sa rastućom turističkom tražnjom.

Iz PKCG su naveli da u vrijeme sezone domaći privrednici povećavaju proizvodnju i plasman koji predstavlja takozvani “izvoz na pragu” ili “nevidljivi izvoz”, čija se vrijednost još ne može precizno odrediti.

“Svaka supstitucija uvoza domaćim proizvodima direktno utiče na smanjenje deficita, bolje korišćenje domaćih kapaciteta i veće zapošljavanje”, saopštili su iz PKCG.

Oni su podsjetili da je u aprilu pokrenut projekat pod nazivom Kupujmo domaće, koji bi trebalo da obezbijedi da se kroz posebno obilježavanje proizvoda u objektima velikih trgovačkih lanaca, poboljša vidljivost i plasman domaćih proizvoda.

Iz PKCG su dodali da je krajem maja pokrenut i projekat pod nazivom Domaći ukusi, čiji je cilj bolje pozicioniranje i prepoznatljivost domaćih proizvoda.

“PKCG od 2008. realizuje i projekat pod nazivom Dobro iz Crne Gore, a kontinuirano prati i analizira navike, ponašanje i preferencije potrošača prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, procjenjuje nivo spremnosti za kupovinu domaće hrane i pića. PKCG ispituje i moguće načine promocije tradicionalnih crnogorskih proizvoda”, naveli su njeni predstavnici.

Iz PKCG su kazali da analiza rezultata anketa sprovedenih krajem prošle i sredinom ove godine ukazuje na evidentan značajan pomak u promovisanju domaćih proizvoda i njihov bolji plasman na domaćem i stranom tržištu.

“Uočen je stalan rast potrošača koji daju prednost domaćim proizvodima u odnosu na uvezene. Prvi efekti programa Kupujmo domaće su veoma ohrabrujući. Nakon samo tri mjeseca projekta zabilježen je rast prometa domaćih proizvoda u trgovinskim lacima, a najveći je u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, kao i voća i povrća”, saopštili su iz PKCG.

Oni su dodali da već 17 odsto potrošača pokazuje značajniju naklonost prema domaćim proizvodima nego prije godinu, a njih još 16 odsto procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla.

“Nesumnjivo je da jedan od ključnih uzroka tako pozitivnog trenda predstavlja kvalitet proizvoda koji, prema mišljenju ispitanika, ima potencijal i za međunarodna tržišta. Uz to, značajan broj međunarodnih medalja za proizvode iz oblasti mesne, mljekarske, konditorske i proizvodnje pića, koje su crnogorski proizvođači dobili posljednijh godina na sajmovima i izložbama, potvrda su da su prepoznati kao proizvodi visokog kvaliteta”, rekli su iz PKCG.

Imajući u vidu prve preliminarne podatke u vezi uspješnosti projekta Kupujmo domaće, u PKCG očekuju pozitivan uticaj na potrošače, a time i na bolje pozicioniranje domaćih proizvoda.

Iz PKCG su podsjetili da se Crna Gora, uključivanjem u međunarodne tokove trgovine, obavezala da će prihvatiti da poslovanje i legislativu prilagodi međunarodnim standardima, što podrazumijeva liberalizaciju tržišta, ali i otvara značajno veća tržišta za plasman crnogorskih proizvoda.

“Međutim, treba imati u vidu da je osvajanje tržišta, odnosno pozicioniranje, jedan od najtežih zadataka pred crnogorskim kompanijama, jer je potrošačke navike veoma teško mijenjati. To se prije svega odnosi na sektor hrane, gdje se potrošači nerado odlučuju da kupuju proizvode koje nijesu navikli”, objasnili su iz PKCG.

Oni su dodali da strane kompanije stalno poboljšavaju marketinški nastup kako bi zadržale postojeća tržišta u sve jačoj konkurenciji.

“Najčešći razlozi za kupovinu proizvoda drugih dobavljača su prije svega visok kvalitet i niža cijena, ili dobro osmišljena promocija i reklama koja traži značajna finansijska sredstva, što predstavlja i najveći problem za kompanije”, rekli su iz PKCG.

Predstavnici PKCG su, kada je riječ o agrobudžetu, ocijenili da izdvajanje za razvoj poljoprivrede predstavlja investiciju, a ne trošak, jer rezultira rastom zaposlenosti u i smanjenjem deficita u hrani.

„Sve države izdvajaju dio nacionalnog budžeta za podsticanje razvoja domaće poljoprivredne proizvodnje, a osnovni cilj te podrške je povećanje konkurentnosti, u čemu najvažniju ulogu ima agrobudžet. Njime država obezbjeđuje bolji poslovni ambijent”, saopštili su iz PKCG.

Oni su podsjetili da je tokom prethodnog desetogodišnjeg perioda agrobudžet Crne Gore povećan više od 2,7 puta i da za ovu godinu iznosi oko 40 miliona EUR.

“Agrobudžet za ovu godinu odnosi se na veći broj korisnika nego ranije. Subvencije može koristiti znatno veći broj malih gazdinstava kojih je najviše u sjevernom dijelu Crne Gore. Povećanim obuhvatom korisnika stvara se bolja osnova za pregovaračku poziciju sa EU, kako bi crnogorski farmeri dobili premije iz EU budžeta, što je značajan podsticaj koji koriste farmeri širom Evrope”, kazali su iz PKCG.

Agrobudžetom je smanjen uslov minimalne površine u biljnoj proizvodnji za dobijanje subvencija, kao i broj grla za premije, dok su povećane premije za tov junadi, odnosno grla porijeklom iz Crne Gore.

“Novine su i posebni programi i dodatni podsticaji za mlade farmere. Starosna granica je povećana sa 30 na 35 godina. Kod direktnih plaćanja mladi farmer će imati povećanu premiju po hektaru, kao i veću bespovratnu podršku kroz mjere ruralnog razvoja”, naveli su iz PKCG.

Oni smatraju da su rezultati u sektoru proizvodnje hrane, odnosno mlijeka, meda, grožđa i breskvi, kao i povećanje zasijanih i zasađenih površina i rast stočnog fonda, potvrda da veća ulaganja imaju pozitivine efekte.

„Imajući u vidu nedovoljno korišćenje raspoloživog zemljišta i opremljenost novim tehnologijama u preradi, postoji potreba za stalnim povećanjem sredstava namijenjenih agrobudžetu“, zaključili su predstavnici PKCG.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve