Petak, 27 Januara, 2023
Rubrika:

PKCG: Preduzetnice u korak sa novim vremenom

Ekonomsko osnaživanje žena znači prosperitetno društvo i zdraviju ekonomiju, zbog čega je potrebno da poslovna zajednica i Vlada partnerski rade na unapređenju mogućnosti za dalji razvoj ženskog preduzetništva, ocijenjeno je na Regionalnoj konferenciji “U korak sa novim vremenom” koju su u Podgorici, organizovali Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Privredna komora Crne Gore

Ekonomsko osnaživanje žena znači prosperitetno društvo i zdraviju ekonomiju, zbog čega je potrebno da poslovna zajednica i Vlada partnerski rade na unapređenju mogućnosti za dalji razvoj ženskog preduzetništva, ocijenjeno je na Regionalnoj konferenciji “U korak sa novim vremenom” koju su u Podgorici, organizovali Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Privredna komora Crne Gore.

Regionalna konferencija “U korak sa novim vremenom”

U fokusu konferencije bili su žensko preduzetništvo u procesu pristupanja Evropskoj uniji, razmjena pozitivnih praksi i iskustava u regionu. Ova aktivnost predstavlja mjeru iz Akcionog plana za sprovođenje Strategije informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore
Evropskoj uniji 2019-2022.

Učesnici su bili predstavnici državnih institucija, Kancelarije za evropske integracije, zajednice opština, Investiciono-razvojnog fonda i preduzetnice.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović istakla je da najstarija poslovna asocijacija kontinuirano podržava razvoj ženskog preduzetništva, kao važan segment ukupnog društvenog napretka.

,,Žensko preduzetništvo je višestruko važno jer je to najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu, jedan od glavnih faktora koji doprinosi razvoju ekonomije, te stvara značajne preduslove za otvaranje novih radnih mjesta, što omogućava razvoj društva u cjelini”, rekla je Filipović.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je uspostavljen pravni i institucionalni okvir i usvojene su politike i strateški dokumenti koji podržavaju ekonomsko osnaživanje žena. Kvalitetan regulatorni okvir potrebno je afirmisati intenzivnim aktivnostima u praksi, koje će u znatnoj mjeri pospješiti aktivnosti preduzetnica. Da je to neophodno govori podatak da sopstveni biznis ima 13,5 % muškaraca, a svega 3,6 % žena.

Ističe da su žene prisutnije u kategoriji neaktivnog stanovništva, što je zabrinjavajuće posebno imajući u vidu podatke da Crna Gora ima izuzetno jak potencijal kada je u pitanju broj žena sa visokim obrazovanjem. Najčešće su okrenute poslovima u maloprodaji, obrazovanju i drugim uslužnim djelatnostima. Žene se suočavaju sa određenim preprekama (porodične obaveze) koje treba prevazići da bi im šanse u biznisu bile jednako dostupne kao i muškarcima. Takođe, bez obzira na jednakost pred zakonom, žene i dalje doživljavaju
prepreke u pogledu nasleđivanja i posjedovanja imovine. Sve to zahtijeva uspostavljanje instrumenata koji bi podržali žene da daju svoj puni doprinos društvu.

Filipović naglašava da, prateći evropske i svjetske trendove, Privredna komore Crne Gore podržava doprinos ženskog preduzetništva privredi.

,,U cilju poboljšanja razvoja ženskog preduzetništva potrebno je raditi na afirmaciji i jačanju kapaciteta ženskog preduzetništva, te poboljšanju položaja u društvu. Ekonomsko osnaživanje žena znači i njihovo veće učešće u donošenju odluka, prosperitetnije društvo,
zdraviju ekonomiju. Razvoj ženskog preduzetništva zahtijeva strpljiv i uporan rad kako državnih struktura, tako i preduzetnica, kako bi koristili potencijale koji bi doprinijeli ukupnom društvenom i ekonomskom razvoju”, navela je Filipović.

Regionalna konferencija “U korak sa novim vremenom”

Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava, ocijenila je da je u Crnoj Gori žensko preduzetništvo prepoznato kao jedan od važnih uslova za ekonomski razvoj i uspostavljanje pune rodne ravnopravnosti.

,,Učešće žena u kreiranju poslovnog okruženja je od izuzetnog značaja, a jačanje ekonomskog položaja je jedan od prioritetnih zadataka politike rodne ravnopravnosti”, navela je Pejović.

Ona je kazala da je cilj da se stvore preduslovi za razvoj što više uspješnijih biznisa.

,,Samo 2015. imali smo 9,6 odsto preduzetnica u Crnoj Gori, a danas ih ima 23 odsto. Trend ženskog preduzetništva je očigledan, ali ne želimo da se tu zaustavimo, već da radimo dalje na postizanju pune rodne ravnospravnosti u ovoj oblasti”, ocijenila je Pejović.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević kazao je da je jedna od temeljnih vrijednosti EU ravnopravnost žena i muškaraca, prvobitno utvrđena načelom jednake plate za jednaki rad Ugovorom iz Rima 1957. EU je tako utvrdila temelje svoje borbe protiv diskriminacije na osnovu pola, te se upravo i prostor EU može smatrati jednim od najpravednijih za žene u svijetu danas.

,,Primjetno je da su žene u političkom i poslovnom svijetu nedovoljno zastupljene upravo na položajima na kojima se donose odluke i još uvijek u prosjeku zarađuju manje nego muškarci na istim ili sličnim pozicijama. Upravo iz tog razloga, EK je, kao prioritet svog djelovanja ka ravnopravnosti polova, postavila promovisanje ravnopravnosti u procesu donošenja odluka”, naveo je Drljević.

Prema njegovim riječima, Evropska komisija je preduzela važne korake u regulisanju prava u cilju podjele odgovornosti između žena i muškaraca, kao što je roditeljsko odsustvo, fleksibilni radni uslovi za roditelje i staratelje. Pored toga, EU kontinuirano radi na osmišljavanju mehanizama za podršku ženama na tržištu rada kroz programe za prekvalifikaciju i unapređenje vještina, kroz podršku u osnivanju svojih preduzeća, omogućavanje povratka na posao nakon prekida u karijeri, kroz kvalitetne usluge s aspekta brige o djeci i individualno savjetovanje i podizanje svijesti poslodavaca o teškoćama s kojima se žene suočavaju.

,,Vlada Crne Gore je posvećena punoj implementaciji evropskih vrijednosti, ali je u prvom redu usmjerena na zaštitu ljudskih prava i uspostavljanje vladavine prava, jer je to mjera uspješnosti njenog sveukupnog razvoja. Crna Gora kroz pregovore, upravo radi na kreiranju uslova koji će omogućiti svima pristupačnost, jednakost, zapošljavanje, obrazovanje, socijalnu zaštitu i međunarodne aktivnosti. Dobar primjer nastojanja u tom pravcu jeste i slika pregovaračke strukture gdje, od oko 900 članova u radnim grupama,
preko 68% predstavljaju žene” rekao je glavni pregovarač.

Podsjetio je na inicijativu uvođenja posebne budžetske linije za podršku ženskom preduzetništvu na lokalnom nivou kao rezultatu djelovanja Ženske političke mreže,u okviru programa „Podrška anti-diskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti“. Ništa manje
važni su i primjeri uspješnih priča u okviru „Operativnog programa za razvoj ljudskih resursa“, te projekti: osnaživanja žena u oblasti preduzetništva i promociju kulture cjeloživotnog učenja u opštini Rožaje; povećanja zapošljivosti žena i mladih u Crnoj Gori s fokusom na mikrotržište Berane – Petnjica-Andrijevica-Plav; promovisanja društvenog preduzetništva kao načina samozapošljavanja s fokusom na osnaživanje mladih, žena i dugoročno nezaposlenih; poboljšanja mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja Romkinja i dugotrajno nezaposlenih žena kroz treninge fokusirane na izradu rukotvorina i
preduzetništvo itd.

Tokom panela pod nazivom „Politika razvoja ženskog preduzetništva“, govorili su Nada Drobnjak, predsjednica Skupštinskog odbora za rodnu ravnopravnost, Slavica Striković,
članica Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore, Radosav Babić, generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije, Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Zvezdana Oluić, šefica Sektora za odnose sa javnošću i marketing Unije poslodavaca Crne Gore. Moderator je bio prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore.

Učesnici panela „Fondovi za podršku razvoju ženskog preduzetništva“, kojim je moderirala dr Nina Drakić, direktorica Sektora za analize i istraživanja u Komori, bili su Irena Bošković,
šefica u Grupi za programe sa državama nečlanicama EU Kancelarije za evropske integracije, Đuro Kažić iz IRF-a, Jaap Sprey, šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori, Aleksandar Pavićević, zamjenik predsjednika Opštine Danilovgrad i Levent Buš, savjetnik predsjednika Skupštine Kosova.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve