Internom analizom započetom i sprovedenom odmah nakon stupanja na dužnost direktora Uprave za šume Srđana Pejovića, utvrđeno je zabrinjavajuće stanje uspješnosti pošumljavanja u periodu od posljednje dvije decenije.
Kako su saopštili iz tog resora rezultat sprovedene analize pokazuje da je površina vještački podignutih šuma 2020. godine manja nego 2000. godine, iako je za potrebe pošumljavanja u prethodnih 20 godina Crna Gora iz budžeta izdvojila čak 11 595 668 eura, za potrebe sadnje 21 473 460 komada sadnica.
“Konkretno, 2000. godine površina vještački podignutih šuma bila je 6358 hektara. Projektovano i očekivano stanje za 2020. godinu bilo je 13875 hektara. Iako je za te potrebe uloženo ogroman novac, više od 11 miliona eura, stanje uspješnosti pošumljavanja je 5389 hektara, što je, dakle, manje nego prije 20 godina. Bilans je poražavajući: uspjeh pošumljavanja je oko sedam odsto”, kazao je Pejović.
Kako su naveli,u godišnjim izvještajima Uprave za šume nisu prikazivane površine podignutih šuma, već samo količina utrošenih sadnica. Takođe, kontrola uspjeha pošumljavanja poslije jedne vegetacione sezone nije rađena, što je bila obaveza s obzirom na velika uložena sredstva. U tom slučaju bi se i razlozi neuspjeha pošumljavanja mogli lakše utvrditi i otkloniti u budućim radovima, a sve u interesu očuvanja našeg šumskog bogatstva.
“Šta je uzrok ovom „crnom“ i sa više aspekata sumnjivom bilansu, Uprava za šume, ali i drugi nadležni organi utvrđivaće u narednom periodu. Naravno da, sa aspekta struke, uvijek postoje objektivni razlozi slabijih rezultata, ali ovako alarmantni podaci su više nego zabrinjavajući”, naglasio je Pejović.
Prema njegovim riječima, nakon urađene analize, uočava se specifičan način rada po sistemu „zabodi sadnicu i bježi“. Očigledno da je bilo manje važno ili potpuno nevažno šta će sa sadnicom biti, a najvažnije javnosti saopštiti da je posađeno toliko i toliko sadnica.
Pejović samatra da je na osnovu analiziranih podataka jasno da je riječ o porazu šumarske struke, porazu upravljanja šumama od strane nadležnih ogana i dokaz da je sadašnji način organizacije gazdovanja šumama, koji se nigdje u regionu i Evropi ne primjenjuje, propali projekat.
“Zbog generalne strategije gazdovanja šumama, vidljive i u analiziranom načinu pošumljavanja, zadatak nove uprave Uprave za šume i moj lično, ali i ostalih nadležnih institucija, biće promjena koncepta gazdovanja šumama i napokon domaćinski odnos prema našem šumskom blagu, bez privilegovanih i povlašćenih”, zaključuje Pejović.