Određenim, po nacionalnu ekonomiju, ključnim resursima treba da upravlja država. Aerodromi Crne Gore ACG su takav primjer, kazao je intervjuu za Dan izvršni direktor tog preduzeća Danilo Orlandić odgovarajući na pitanje da li Crna Gora treba da daje monopol i preduzeće, koje iz godine u godinu sve bolje posluje u ruke privatnika ili da dozvoli da se razvija iz sopstvenih sredstava.
“Ovo ne navodim samo zato što vjerujem u ideje socijaldemokratije, već i zato što mi ekonomski pokazatelji daju pravo za to. ACG su visokoprofitni i na kreditnom tržištu bi bili veoma pouzdan partner. Sa druge strane, Vlada je stoprocentni vlasnik ovog preduzeća i mi ćemo poštovati odluku koju donese u koncesionom postupku koji je započet”, izjavio je Orlandić.
Da li bi, po Vašem mišljenju, država trebalo da ulaže novac u ACG kao što to radi sa Montenegro Airlinesom? Da li bi u tom slučaju bilo potrebe za koncesionarom?
Orlandić: Aerodromi su visokoprofitabilno preduzeće i mi iz svojih i kreditnih sredstava možemo da razvijamo aerodrome i potrebnu infrastrukturu. Nacionalne aviokompanije su u drugačijoj poziciji i rijetko možete naći avikompanije koje nijesu na neki način finansijski podržane. Ta podrška dolazi od država, gradova, pokrajina. Crna Gora treba da se pomiri sa činjenicom da je nacionalni avioprevoznik izuzetno bitan za razvoj zemlje i da će mu uvijek trebati podrška.
Kakav je odnos ACG sa MA? Koliko po poslednjim podacima iznosi dug MA prema ACG i da li nacionalni avio-prevoznik uopšte izmiruje obaveze, s obzirom na to da dug iz godine u godinu raste?
Orlandić: Kao što vam je poznato, Vlada je nedavno predložila leks specijalis za Montenegro Airlines, a Skupština ga usvojila što je bila jedina ispravna odluka u ovom trenutku. Sa MA imamo korektnu saradnju, a u prethodnom periodu smo imali veliko razumijevanje za nacionalnog avio-prevoznika i zaista smo se trudi li da im što više izađemo u susret kako bi im olakšali ionako teškusituacijuu kojoj subili. Potraživanja prema MA su 32 miliona eura i ona će se ubrzo izmiriti.
Kako komentarišete izjavu ministra saobraćaja Osmana Nurkovića koji hvali menadžment Montenegroerlajnza, firme u jako lošem stanju, a upravu ACG, profitabilnog preduzeća, proglašava nedovoljno dobrim?
Orlandić: O menadžmentu ACG najbolje govore rezultati rada i rekordi koje svake godine postižemo i osjećaj zadovoljstva kad vidite, između ostalog, novi Terminal 2 za odlazeće putnike na Aerodromu Tivat. To je investicija koja je realizovana za četiri mjeseca, vrijednosti oko 3,5 miliona eura i koja će se već sledeće godine isplatiti.
Ocjene da nijesmo umjeli da potrošimo pare koje imamo na računu su paušalne, jer Aerodromi već imaju gotov idejni projekat izgradnje novog putničkog terminalau Tivtu koji je urađen na osnovu saradnje sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Dakle, tih “famoznih” 25 miliona eura je trebalo da budu dio cjelokupnog aranžmana za izgradnju novog Aerodroma u Tivtu. Do realizacije ovog projekta nije došlo jer nijesmo imal i sagl asnost našeg osnivača u prethodnom periodu.
Što se tiče poređenja menadžmenta dvije državne kompanije, mi iz Aerodroma smo se na sve načine trudili da rezultati Montenegro Airlinesa budu što bolji, jer je ta kompanija veoma važna za razvoj turističke privrede.
U dobrim ste odnosima sa Vašim kolegama iz regiona. Neki od njih rukovode aerodromima koji su pod koncesijom, manje ili više uspješnim. Kakvi su njihovi utisci, recimo, primjer beogradskog aerodroma se navodi kao uspješna priča, možemo li i mi tako?
Orlandić: Koncesija aerodroma u Beogradu je proglašena za najkvalitetniju jer je dugo i kvalitetno pripremana i država se odlučila za model koncesije kada je Aerodrom Beograd dostigao svoj zenit u razvoju avio-saobraćaja. Dakle, kada su svi pokazatelji razvoja bili izuzetni i to po broju putnika, aviona kao i finansijski pokazatelji. Bitno je istaći da je predmet koncesi je ogroman prostor oko Aerodroma na kojem će se razvijati sadržaji koji nisu primarno avijacijski. I zbog toga je postignuta tako jaka cijena.
Siguran sam da mi možemo mnogo bolje u odnosu na kriterijume koji su postavljeni u predkvalifikacionom postupku, jer smo zemlja koja je iz godine u godinu sve bolji servis svojim građanima, a samim tim smo atraktivniji za razvoj biznisa. Na kraju, moramo dobiti rješenje koje će dati najveću dobrobit našem društvu.