Direktor Sektora za kontrolu banaka u Centralnoj banci Dejan Vujačić saopštio je danas da je ograničenje rasta gotovinskih kredita bilo neophodno, jer je analiza pokazala da su oni u stalnom rastu posljednjih pet godina. Zbog toga je, kako je pojasnio CBCG odlučila da ograniči gotovinske kredite, i naglasio je da situacija u bankama nije alarmantna. Po njegovim riječima prosječna zaduženost građana po gotovinskim kreditima sada iznosi 10,7 hiljada eura.
“Od drugog kvartala 2014. do drugog kvartala 2019. gotovinski krediti su se udvostručili, tačnije porasli 95 odsto na 672 miliona eura. Taj iznos je relativno visok, ali je ukupni krediti stanovništva iznose 1,3 milijarde. Ovako intenzivan rast gotovinskih kredita se mora kontrolisati. Predmet regulisanja biće potrošački krediti koji se uređuju Zakonom o potrošačkim kreditima, izuzimajući stambene kredite”, rekao je Vujačić.
On je objasnio da su građani sa prosječnom platom od 511 eura mogli da podignu u gotovini i do 25.000 eura kod banaka, te da se moralo voditi računa o tome.
Vujačić je naglasio da pet banaka neće moći da odobrava kredite ove vrste, odnosno, da će za njih važiti nove mjere.
Savjet CBCG je u ponedjeljak usvojio odluku o ograničavanju gotovinskih kredita koje će banke davati građanima, a čija će primjena početi od januara naredne godine.
Tom odlukom se definiše da banke, počev od 1. januara 2020. godine, prilikom odobravanja gotovinskih kredita fizičkim licima čiji je rok otplate duži od osam godina, moraju zahtijevati da kredit bude u potpunosti obezbijeđen kvalitetnim kolateralom (fiducija ili hipoteka na nepokretnostima, zalog na pokretnim stvarima ili finansijski instrumenti, garancije/kontragarancije i drugi instrumenti kreditne zaštite koji ispunjavaju uslove da se mogu koristiti za ublažavanje kreditnog rizika).
Takođe, banke koje imaju visoku izloženost po osnovu gotovinskih kredita odobrenih fizičkim licima sa preostalim rokom otplate dužim od šest godina (preko 50 odsto sopstvenih sredstava banke) mogu odobravati gotovinske kredite fizičkim licima sa rokom otplate dužim od šest godina, uz uslov da je kredit obezbijeđen kvalitetnim kolateralom. Ove makroprudencijalne mjere uvode se na period od dvije godine.
Vujačić tvrdi da je cilj najavljenih mjera i da se spriječe eventualne zloupotrebe.
“Nismo imali komunikaciju sa Udruženjem banaka. Oni su nudili neka druga rješenja, koja nijesu prihvaćena“, istakao je Vujačić.
Pojasnio je da se makroprudencione mjere ne uvode na duži period i da je period od dvije godine sasvim dovoljan.
“Limit se uspostavlja na sopstvena sredstva. Postojeći krediti se neće preispitivati i očekujemo da će, kroz otplatu kredita, banke smanjiti njihovu ročnost”, zaključio je Vujačić.