Odluke Vlade o ograničavanju cijena i izvoza peleta spadaju u red trgovinskih barijera, kao nešto što usporava ili sprečava kompanije da se ponašaju u skladu sa svojim planovima, ocijenio je istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović.
Vlada je u posljednja dva mjeseca donijela niz odluka kojima je ograničila cijenu peleta na domaćem tržištu, kao i izvoz tog energenta.
TRŽIŠTE
– Tržište je, po pravilu, najbolji način organizovanja privrednih aktivnosti. U tržišnoj privredi proizvođačima treba ostaviti odluku šta će i za koga proizvoditi. Ograničavanje cijena i ograničavanje kretanja roba, kao što je ograničavanje ili zabrana izvoza imaju svoje mikroekonomske i makroekonomske implikacije, ali i posljedice za biznis. I to prije svega negativne – kazao je Golubović Pobjedi.
Prema njegovim riječima, treba izbjegavati dvostruke aršine jer to ekonomske aktere usmjerava u pogrešnom pravcu.
– Često možete čuti od političara da nije na državi da otvara fabrike jer je crnogorska ekonomija tržišna, a ne komandna ili centralno planska. I to je sasvim u redu jer treba stvoriti ambijent u kojem će privatna inicijativa i investicije omogućiti ekonomski razvoj. Međutim, sa druge strane, imamo pokušaje miješanja kroz određivanje cijena ili količina – rekao je Golubović.
On je upozorio da principi tržišne ekonomije kažu da je svako ograničavanje cijena štetno.
– Bilo kakvo ograničavanje cijena može se negativno odraziti na disbalans na tržištu, odnosno poremećaje u ponudi i tražnji za robama koje su predmet ograničavanja. Iz prostog razloga što se šalju pogrešni signali tržištu – cijena ograničena na nivo ispod tržišne cijene je samo na prvi pogled povoljna za kupce, jer može dovesti do smanjenja na strani ponude roba, a posljedično i nemogućnosti da krajnji korisnici i kupci dobiju proizvod ili značajno većih cijena u budućnosti – pojasnio je Golubović.
Istakao je da je u uslovima kad su sve cijene porasle, porasli i troškovi proizvodnje i proizvođačima, te da se, kako kaže, oni ograničavanjem cijene mogu dovesti u zonu negativnog poslovanja i odlučiti se za smanjeni obim proizvodnje.
– Takođe, bilo kakvo ograničavanje slobode razmjene usporava i ekonomski napredak. To je opštepoznati princip. Prema tome, kvote u smislu koliko procenata proizvodnje treba opredijeliti za crnogorsko tržište, a koliko je na raspolaganju za izvoz su krajnje neprimjerene u tržišnoj ekonomiji – saopštio je Golubović.
SUBVENCIJE
Osvrnuo se i na mogućnost da država putem subvencija omogući kupovinu peleta po povoljnim cijenama.
– Mogućnosti pomoći građanima kako bi plaćali jeftiniji pelet kroz subvencije ili na neki drugi način su pretpostavljam iscrpljene usljed stanja u javnim finansijama i već ranije preuzetih sličnih mjera kad je u pitanju smanjenje akciza na gorivo – rekao je Golubović.
Vlada je donijela odluku koja je stupila na snagu 13. avgusta, kojom se ograničava cijena peleta. Na taj način je prodajna cijena peleta ograničena na maksimalno 269 eura po toni kod proizvođača i 320 eura u trgovini na malo. Od proizvođača je traženo i da 15 odsto proizvodnje opredijele za crnogorsko tržište.
Vlada je 15. septembra donijela izmjene odluke.
– Kako je u međuvremenu došlo do nestašice peleta kao energenta važnog za grijanje, a u izvozu se pojavljuju značajne količine, to je, u cilju sprečavanja daljeg odliva peleta, odluka dopunjena odredbom o privremenom ograničenju izvoza. S obzirom na to da je proizvodnja peleta u Crnoj Gori značajno veća od potrošnje, dopunom odluke je ostavljena mogućnost izvoza peleta uz odgovarajuću dozvolu – naveli su iz Vlade sredinom septembra.
Na sjednici Vlade u četvrtak odluka je opet dopunjena i njome se precizira da se cijena peleta u prometu ograničava određivanjem najvišeg nivoa do 269 eura po toni za proizvođača peleta, odnosno do 320 eura po toni u trgovini na malo.
– Imajući u vidu da proizvođači podnose prijavu trgovine na malo tržišnoj inspekciji kako bi sticanjem statusa trgovaca na malo prodavali pelet po cijeni do 320 eura, odlučeno je da se postojeća odluka dodatno precizira – kazali su iz Vlade.
Pojedini proizvođači peleta su nedavno našoj redakciji saopštili da ovakav vid prodaje opterećuje njihovu proizvodnju jer cijene nijesu ekonomske. Prema njihovim riječima, cijena koštanja proizvoda je veća od prodajne cijene, s obzirom na to da je cijena sirovine, repromaterijala i dr. znatno porasla. Cijene peleta u okruženju i Evropi kreću se u rasponu od 500 do 700 eura po toni.
Jokovićeva marketing kampanja
Ministarstvo poljoprivrede, kojem je na čelu Vladimir Joković, obavjestilo je zainteresovane građane i ustanove na kojim stovarištima i prodajnim mjestima mogu trenutno kupiti pelet.
Naveli su da u stovarištu Bekom Co na Smokovcu ima 400 tona peleta, a na stovarištu Mikromonta u Bijel9om Polju 140 tona. Naveli su da firma Aleksić 3D iz Andriejvice nudi 50 tona, a Pelengić Trade iz Bijelog Polja nudi dnevnu proizvodnju.
– Očekujemo dostupnost peleta i kod drugih proizvođača u kratkom roku I I ntenzivno ćemo pratiti promet peleta na domaćem tržištu i kontinuirano obavještavati građane o njegovoj dostupnosti – navodi se u saopštenju ministarstva.