Ministarstvo ekonomije raspisalo je juče javni poziv za davanje u dugoročni zakup zemljišta u državnoj svojini radi izgradnje vjetroelektrane Brajići, čija je procijenjena vrijednost 100 miliona eura. Minimalna cijena godišnjeg zakupa je, kako se navodi u tenderu, pet centi po kvadratu.
To znači da, ukoliko zainteresovani ponuđač zakupi cijelo zemljište površine skoro 13,8 miliona kvadrata, platiće državi za 30 godina, koliko traje zakup, više od 20 miliona, odnosno oko 670.000 eura godišnje.
U javnom pozivu se ističe da će se minimalna cijena zakupa korigovati za iznos odgovarajuće godišnje stope inflacije.
“Minimalna cijena zakupa definisana je na pet centi po kvadratu i rezultat je procjene vrijednosti zemljišta od Uprave za nekretnine kao i analize svih bitnih elemenata koji utiču na formiranje cijene zakupa. Jedan od njih je i slučaj zakupa cjelokupne površine koja je predmet tendera. Tada bi ukupan prihod bez svođenja na današnju vrijednost budućih novčanih tokova iznosio više od 20 miliona eura, a procijenjena vrijednost zemljišta je 9,6 miliona”, navodi se u Informaciji o raspisivanju javnog poziva koju je Vlada nedavno usvojila.
ROK ZA PONUDE 11. OKTOBAR
Kompanije i konzorcijumi zainteresovani za izgradnju energetskog objekta u Budvi i Baru, kako je definisano tenderom, mogu dostavljati ponude do 11. oktobra u podne.
“Predmet javnog poziva je davanje u zakup dijela zemljišta u vlasništvu države na lokalitetu Brajići-KO Brajići i Kuljače u opštini Budva i KO Utrg, Ovtočići, Tomići i Brčeli u opštini Bar na kojem je predviđena izgradnja vjetroelektrane. Zemljište se daje u zakup radi projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja vjetroelektrane minimalne instalisane snage 70 megavati”, navodi se u javnom pozivu.
INTERESOVANJE NJEMACA
Njemačka kompanija WPD saopštila je početkom godine da je zainteresovana za gradnju vjetroelektrane na Brajićima u koju bi uložila od 100 do 110 miliona eura. Direktor WPD-a za Evropu Andreas Šole sastao se u februaru sa premijerom Duškom Markovićem i tom prilikom je kazao da žele investiciju u Crnoj Gori, te da imaju znanja i mogućnosti s obzirom da su u cijeloj Evropi instalirali oko 4.500 megavata vjetrogeneratora. Pravo učešća, kako je istaknuto u javnom pozivu, imaju pravna i fizička, domaća i strana lica, kao i konzorcijumi.
“Uslov su iskustva u oblasti realizacije projekata izgradnje vjetroelektrana kumulativne instalisane snage od 500 megavati ili više i u oblasti realizacije projekata izgradnje vjetroelektrana, a najmanje jedne instalisane snage 50 megavata ili veće”, precizirano je u javnom pozivu.
Uslov je i prosječni godišnji bruto prihod veći od 100 miliona eura ili ekvivalentno u drugoj valuti za 2016, 2017, 2018. poslovnu godinu. U Crnoj Gori u pogonu je skoro dvije godine vjetroelektrana Krnovo, dok će vjetropark na Možuri komercijalnu proizvodnju struje početi idućeg mjeseca. U najavi je i izgradnja vjetoelektrane Gvozd.