Obnovljivi izvori energije predstavljaju sektor sa najvećim potencijalom za ekonomski razvoj Crne Gore, saopštila je koordinatora programa za energiju u nevladinoj organizaciji Green Home, Sanja Orlandić, ističuči da će ulaganje u taj sektor uticati na kvalitet života građana.
Ona je, na okruglom stolu „Tranzicija ka održivim energetskim sistemima; Obaveza ili potreba crnogorske ekonomije?”, kazala da je Crna Gora, prema Izvještaju Energetske zajednice, dostigla nacionalni cilj od 33 odsto obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji.
„Dekarbonizacija energetskog sektora nije obaveza koja proizilazi iz procesa pregovaranja o pristupu Evropskoj uniji (EU), već je neminovnost koja je potrebna našoj ekonomiji“, poručila je Orlandić.
Ona je kazala da je neophodno naći rješenje koje će osigurati ekonomski razvoj koji, kako je pojasnila, istovremeno podrazumijeva čistu životnu sredinu, ali i zdravlje i kvalitet života građana.
Prema njenim riječima, države Zapadnog Balkana i dalje razvijaju planove gradnje novih postrojenja na ugalj, dok države Zapadne Evrope najavljuju potpunu nezavisnost energetske proizvodnje od uglja.
„U EU početkom ove godine će i formalno biti usvojeni ciljevi za smanjenje emisija CO2 za 40 odsto, povećanje energetske efikasnosti na 32 odsto i udjela obnovljivih izvora energije od 32 odsto. Ovi ciljevi će u zemljama Zapadnog Balkana biti definisani kroz usvajanje Nacionalnih planova za energiju i klimu i konačno usvojeni na sastanku ministarskog savjeta Energetske zajednice u novembru ove godine“, navela je Orlandić.
Predstavnik Ministarstva ekonomije, Nikola Vujović, kazao je da su taj resor i Vlada Crne Gore fokusirani na razvoj i unapređenje energetike i valorizaciju energetskih potencijala, u cilju bržeg rasta i razvoja crnogorske ekonomije.
„Samo zdrava i jaka energetika garantuju i jaku ekonomiju. Postizanje energetske nezavisnosti čini jedan od osnovnih zadataka, kao jednog od glavnih stubova nezavisnosti svake zemlje“, poručio je Vujović.
On je rekao da je proces tranzicije ka održivim sistemima dodatna šansa za Crnu Goru, jer raspolaže velikim potencijalima.
„Vrlo intenzivnim aktivnostima u energetici stvaramo preduslove za još brži razvoj crnogorskog društva, koji je, kao i pažljivo osmišljena energetska tranzicija ka održivim i ekološkim prihvatljivim tehnologijama, naša prijeka potreba“, istakao je Vujović.
Predstavnik Elektroprivrede Crne Gore, Ivan Mrvaljević, poručio je da su obnovljivi izvori energije najznačajniji razvojni potencijal Crne Gore, kao i EPCG-a.
„Budućnost razvojnih projekata EPCG-a oslanjaće se na upotrebu obnovljivih izvora energije, ali će se obezbijediti i stabilnost elektroenergetskog sistema, kao i potpuno korišćenje bloka TE Pljevlja. Nastavićemo sa eksploatacijom termoenergetskog kompleksa u Pljevljima na ekonomski i ekološki prihvatljiv način“, istakao je Mrvaljević.
On je kazao da je prethodna godina, sa aspekta razvojnih projekata u EPCG, bila uspješna.
„Otpočet je novi ciklus investicija vrijednih više od 170 miliona eura, u saradnji sa njemačkom razvojnom bankom potpisani su ugovori za rekonstrukciju i modernizaciju hidroelektrane Piva“, rekao je Mrvaljević.
On je kazao da će EPCG u narednom periodu diversifikovati proizvodnju električne energije i nesmetano nastaviti da upravlja termoenergetskim kompleksom u Pljevljima, što će, kako je ocijenio, omogućiti stabilnost i održivost cjelokupnog elektroprenosnog sistema Crne Gore.
Predstavnik Ministarstva ekonomije, Marko Radulović, kazao je da je Crna Gora do sada dosljedno primjenjivala politiku EU.
„Ukoliko pogledamo energetski bilans Crne Gore u posljednje tri godine, možemo izvesti zaključak da je crnogorska ekonomija, iako je i dalje u postpunosti zavisna od uvoza naftnih derivata koji čine 40 odsto potreba, tek sa ulaskom vjetroelektrane Krnovo i Možura postala nezavisna u proizvodnji električne energije“, naveo je Radulović.
On je kazao da Crna Gora teži energetskoj nezavisnosti koja je, kako je poručio, i preduslov ekonomskoj nezavisnosti, ističući da je učešće obnovljivih izvora energije u porastu.
„U 2017. je iznosila 46 odsto, dok u ovoj godini iznosi 61 odsto. Sa ulaskom vjetroelektrane Možura u elektroenergetski sistem Crne Gore, učešće električne energije iz vjetroelektrana iznositi devet odsto u ukupnoj proizvodnji električne energije“, rekao je Radulović.
On je kazao da je učešće proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana trenutno zanemarljivo, ali da je ministarstvo ekonomije uložilo veliki trud u razvoj solarnih elektrana jer geografski položaj Crne Gore, kako je pojasnio, pruža potencijal za eksploataciju tog resursa.
Radulović je istakao da 33 odsto predstavlja učešće obnovljivih izvora, ne u proizvodnji, već u ukupnoj potrošnji energije.
izvor PR centar