Srijeda, 7 Decembra, 2022
Rubrika:

Najveću platu i najviše novozaposlenih ima CEDIS

CEDIS, naime, nije platio nijednu fakturu EPCG za preuzetu struju za pokrivanje tehničkih gubitaka u mreži. Ukupan prihod kompanije za osam mjeseci 2022. bio je 77 miliona eura, od čega je 20,2 miliona za zarade 1.639 zaposlenih, čija je prosječna neto plata 1241,8 eura, što je povećanje od 413 eura u prosjeku, tako da su troškovi zarade od 20,2 miliona eura za dva kvartala, za pet miliona eura manji od tih troškova za cijelu godinu. 

Prema podacima, koje je dostavila Ministarstvu kapitalnih investicija, Elektroprivreda je prva dva kvartala ove godine završila sa 57,6 miliona eura u minusu. Tako im je prihod za 105,1 milion eura manji od plana, a za 63,9 miliona manji nego u istom periodu 2021. godine. Kompanija je od izvoza struje naplatila 112,6 miliona eura, što je za 20,7 miliona više od plana, a za 67,6 miliona više nego u istom periodu prošle godine. Za uvoz struje su dali 164,9 miliona eura, što je 133,5 miliona više nego što su planirali i 119,3 miliona više nego lani u istom periodu.

Objasnili su da je to posljedica porasta cijena struje na berzi, koju su za prva dva kvartala u prosjeku plaćali 281,1 euro za megavatsat, dok je lani prosječna cijena u istom periodu bila 77,8 eura za megavatsat.

Naveli su da su za četvrtinu povećali broj zaposlenih u odnosu na 2020, sa 964 na 1.201 lice. Prosječna neto zarada u kompaniji je 1138,29 eura. Broj zaposlenih sa osnovnom školom povećan je za dest na 29, a njihova procječna zarada je 825 eura. Sa srednjom školom imaju 532 zaposlena, koji primaju u prosjeku 1.101 euro, sa višom školom imaju 25 ljudi čija je prosječna plata 1.384 eura, a fakultetski je obrazovano 504 osoba, čija je neto plata 1.481 euro.

EPCG je ove godine promijenila zahtjeve u odnosu na povlašćene proizvođače. Lani su zahtijevali da povlašćeni proizvođači odmah izađu iz ugovora sa državom o povlašćenoj cijeni, a sada traže da se spriječi njihov najavljeni izlazak, jer je povlašćena cijena znatno niža od trenutne berzanske. Objašnjavaju da im je neophodno da ovi proizvođači ostanu u sistemu, jer su izračunali da će ih naredne godine megavatsat za tu namjenu na berzi koštati 510 eura, odnosno ukupno 80 miliona eura za CGES i 180 miliona za CEDIS.

EPCG je lani osnovala firmu za ugradnju solarnih panela građanima i privredi u kojoj je zaposlila 553 radnika, od kojih je 498 sa srednjom školom, a 53 sa fakultetom. Od toga je 21 osoba dobila ugovor zastalno, a ostali na određeno. Prosječna neto zarada u ovoj kompaniji je 733 eura. Firma je za godinu rada napravila minus od 1,8 miliona eura. Na pitanje šta će sa ovim radnicima, kad ugrade solare svim zainteresovanim, predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović je kazao da su tako dobro obučeni da mogu naći posao u inostranstvu. Kompanija je, inače, do sada ugradila solare snage pet megavata.

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CGES) lani je godinu završio u minusu 7,8 miliona eura, a ove godine su za dva kvartala prikazali plus od 7,3 eura. Iz Ministarstva kapitalnih investicija su upozorili da ta kompanija nije iskazala cijeli trošak za pokrivanje gubitaka, pa će u konačnom imati minus od 10,9 miliona eura. CEDIS, naime, nije platio nijednu fakturu EPCG za preuzetu struju za pokrivanje tehničkih gubitaka u mreži. Ukupan prihod kompanije za osam mjeseci 2022. bio je 77 miliona eura, od čega je 20,2 miliona za zarade 1.639 zaposlenih, čija je prosječna neto plata 1241,8 eura, što je povećanje od 413 eura u prosjeku, tako da su troškovi zarade od 20,2 miliona eura za dva kvartala, za pet miliona eura manji od tih troškova za cijelu godinu.

Zanimljivo je da je prosječna plata u BELEN-u (berzi električne energije) 1.071 euro neto, da je 145 eura niža nego prije dvije godine i da ta firma zapošljava samo visokoobrazovani kadar. Ukupno ima devet zaposlenih.

Rudnik uglja Pljevlja je prijavio 3,5 miliona eura profita za osam mjeseci, što je tri puta manje nego u 2021. i pet puta manje nego u 2020. godini. Oni su prijavili da su u proteklih godinu i po zaposlili 334 nova radnika i sad ih imaju 1.200, a prosječna plata je 815,5 eura, što je troškve na ime zarada povećalo na 11,5 miliona eura za dva kvartala, što je za million eura više nego lani i za 2,2 više nego 2020. godine.

I ova firma ima najviše srednjoškolaca – 782, koji u prosjeku primaju 889 eura mjesečno. U Rudniku ljudi sa osnovnom školom imaju 752 eura neto platu, a visokoobrazovani 1.382 eura.

Iz Rudnika upozoravaju da imaju značajan problem sa naplatom potraživanja od EPCG i ističu da bi to moglo ugroziti likvidnost firme.

Tamo gdje su stranci u upravi nema rasipanja

Sasvim je drugačija slika sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom (CGES) koji je za osam mjeseci inkasirao 19,7 miliona eura profita. Ukupan prihod im je u tom periodu bio 89,9 miliona eura i veći je od godišnjih prihoda prošle i pretprošle godine za 13,5, odnosno 38,9 miliona eura. Kompanija je za dvije godine povećala broj zaposlenih za 21 na 323, a prosječna neto zarada im je 1.054 eura, mada imaju 131 zaposlenog sa fakultetom i 185 sa srednjom školom, pa su im troškovi zarada 4,7 miliona eura, neznatno veći nego protekle dvije godine.

Oni, međutim, strahuju od cijene koju će Regulatorna agencija za energetiku odrediti za nabavku struje za tehničke gubitke u narednom trogodišnjem periodu. Imaju informacije da se radi o 119,4 eura za megavatsat za sve tri godine i ukazuju da je procječna cijena fjučersa u prvih devet mjeseci ove godine bila 322 eura za megavatsat, za 2024. godinu 202 eura i 161,8 eura za 2025. Ko nije kupio fjučerse po toj cijeni, u trećem kvartalu će megavatsat plaćati 519,8 eura za iduću godinu, 300,3 za 2024. i 219,6 za 2025. godinu.

CGES navodi da je za ovu godinu kupio uglavnom svu potrebnu energiju za pokrivanje gubitaka i da predviđa da će im u naredne tri godine nedostajati za tu namjenu 120.000 megavatsati godišnje.

Ako se struja nabavlja po dnevnoj ili mjesečnoj cijeni na berzi, onda to do kraja godine košta 819,9 eura za MWh.

IZ CGES-a predlažu da država omogući njima i CEDIS-u nabavku struje za pokrivanje gubitaka u mreži od EPCG, po definisanoj cijeni za sve tri godine. Naveli su i da su počeli pregovore sa IRF-om, EBRD-om i komercijalnim bankama u cilju prelaska sa varijabilne na fiksnu kamatnu stopu za uzete kredite, kao i o uslovima za pozajmljivanje još 70 miliona eura, koliko će im biti potrebno da zaokruže planirane investicije.

Ovakvo poslovno promišljanje i ponašanje menadžmenta CGES-a je vjerovatno posljedica činjenice da u bordu sjede predstavnici 37 odsto kapitala koji pripada italijanskoj Terni i srpskoj Elektromreži.

 

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve