Ti podaci ukazuju da je lani svoje proizvode izvozilo oko tri odsto firmi, s obzirom na to da u Crnoj Gori postoji oko 42.000 preduzeća.
Podaci Uprave carina pokazuju da su najveći crnogorski izvoznici u 2018. godini bili nikšićki Uniprom, Elektroprivreda, Jugopetrol, Hemomont, Tosčelik, nikšićki Gradir Montenegro, Uniprom metali, Plantaže, nikšićko preduzeće SS Alga i kotorski Daido metal.
Prema podacima Monstata, lani je izvezena roba vrijedna 400 miliona eura, što je 7,7 odsto više u odnosu na 2017. U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu, u iznosu od 107,2 miliona eura, koji čine obojeni metali 74 miliona eura i gvožđe i čelik 18,9 miliona eura. Podaci Monstata i Uprave carina ukazuju da u crnogorskom izvozu i dalje, kao i prethodnih godina, dominira izvoz aluminijuma, boksita i električne energije, a prošlogodišnjem rastu izvoza najviše je doprinio rast izvoza električne energije. U prošloj godini je izvezena struja bila vrijedna 51,4 miliona eura, što je čak 120 odsto više nego 2017. godine. Zabilježen je i rast izvoza obojenih metala, odnosno prvenstveno aluminijuma.
Prema podacima crnogorskih statističara, lani su izvezeni obojeni metali vrijedni 73,9 miliona eura, što je za oko 2,8 odsto više nego u 2017. godini. Podaci Monstata pokazuju da je u prošloj godini primjetan i pad izvoza mineralne rude, odnosno prvenstveno rude boksita. Prošle godine izvezena ruda bila je vrijedna 48,1 milion eura, što je za 28 odsto manje nego u 2017.
Najveći crnogorski izvoznik je nikšićka kompanija Uniprom, čiji je vlasnik biznismen Veselin Pejović. Među deset najvećih izvoznika je i kompanija Uniprom metali, čiji je osnivač preduzeće Uniprom. Ovo nikšićko preduzeće je i vlasnik podgoričke fime Uniprom KAP.
Uniprom, odnosno Pejović već nekoliko godina gazduje podgoričkim Kombinatom aluminijuma i nikšićkim Rudnikom boksita, čiju je imovinu kupio nakon uvođenja stečaja u ove firme. Pejović je, govoreći o prošlogodišnjem izvozu, Pobjedi saopštio da su iza Uniproma izuzetno zahtjevne godine koje su obilježene velikim investicijama.
“Svakako da uvijek može bolje što i jeste u skladu sa progresivnom vizijom koju imamo. Izvoz koji je vezan za Uniprom metale je smanjen, a razlog tome su isključivo neriješena pravno-imovinska pitanja vezana za kop Štitovo na čiju se realizaciju čekalo veoma dugo. Od oktobra smo počeli da radimo i vjerujem da ćemo tokom narednih godina sve nadoknaditi i nastaviti linijom uspjeha” kazao je Pejović Pobjedi.
Govoreći o kompaniji Uniprom KAP, Pejović je istakao da je lani zabilježen porast izvoza za deset odsto u odnosu na 2017. godinu.
“Naša očekivanja, ali i sve ono na čemu trenutno radimo ide u smjeru povećanja izvoza u ovoj godini. Kao i do sada, sve naše snage i ulaganja su okrenute povećanju proizvodnje, novim investicijama i samim time većem izvozu”, poručio je Pejović.
On je dodao da kompanija Uniprom metali izvozi u Poljsku, Kinu i Bosnu i Hercegovinu, dok Uniprom KAP izvozi u Mađarsku, Tursku i Italiju. I kompanije Mesna industrija “Goranović“ i Mesopromet, koje su najznačajniji predstavnici crnogorske mesne industrije, već godinama izvoze svoje proizvode.
Sredinom 2007. Godine ovim kompanijama je dodijeljen i EU izvozni broj kao crnogorskim proizvođačima hrane. Izvršni direktor i vlasnik nikšićke kompanije Mesna industrija “Goranović“ Đorđije Goranović, naveo je da ova firma izvozi proizvode u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Kosovo.
“U narednom periodu očekujemo izvoz u jednu od zemalja EU, prvenstveno mislim na Hrvatsku”, kazao je Goranović Pobjedi.
Prema njegovim riječima, da bi crnogorski proizvod bio konkurentan na inostranom tržištu i uslovi privređivanja moraju biti konkurentni.
“Ukoliko uslovi u našoj državi nijesu adekvatni i ukoliko su cijene energenata veće u odnosu na našu konkurenciju, ukoliko su porezi veći u odnosu na našu konkurenciju, onda proizvod na inostranim tržištima ne može da bude konkurentan. Nažalost, ukoliko uslovi nijesu adekvatni u državi u kojoj se odvija proizvodnja, taj proizvod i ti proizvođači će postati nekonkurentni i na domaćem tržištu”, istakao je Goranović.
On je dodao da je Mesna industrija “Goranović“ za sada uspijevala da bude konkurentna kako na domaćem, tako i na inostranim tržištima.
“Međutim, kontinuirana stalna povećanja cijene električne energije, nafte i naftnih derivata, visoke stope poreza i doprinosa mogu u narednom periodu ugroziti konkurentnost crnogorskih proizvođača koji svoje proizvode plasiraju na domaćem i na inostranom tržištu”, upozorio je Goranović.
Izvršni direktor i vlasnik bjelopoljske kompanije Mesopromet Hilmija Franca saopštio je Pobjedi da se proizvodi ovog preduzeća trenutno plasiraju na domaćem tržištu, kao i na tržištima zemalja regiona u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Makedoniji.
“Zadovoljni smo plasmanom naših proizvoda prvenstveno na crnogorskom tržištu, kao i na tržištima zemalja regiona. Trudimo se prvenstveno da kvalitetom zadržimo povjerenje svojih kupaca, a isto tako i da privučemo nove”, kazao je Franca.
On je naveo da su prilikom apliciranja za EU izvozni broj morali ispuniti niz uslova i zahtjeva.
“Nije bilo nimalo lako, ali na kraju smo uspjeli. Dobijanjem EU broja nadamo se da će se stvoriti uslovi i za saradnju sa još nekim zemljama gdje ćemo distribuirati proizvode”, rekao je Franca i najavio da će se ubrzo proizvodi Mesoprometa naći i na novim inostranim tržištima.