Poreska uprava je za nepune dvije godine naplatila 50 miliona eura shodno Zakonu o reprogamu poreskog duga, a iz te institucije je saopšteno da su zadovoljni trendom smanjenja poreskog duga i da je porasla svijest poreskih obveznika i lokalnih samouprava da se poreske obaveze moraju plaćati.
To je, na okruglom stolu „Javne finansije između dostupnosti i tajni“, koji je organizovalo Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), rekao direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša.
On je kazao je da su u toj instituciji zadovoljni trendom smanjenja poreskog duga.
„Jednako kao što možemo da kažemo da smo zadovoljni smanjenjem poreskog duga, možemo da kažemo da smo kroz izradu Plana vrlo posvećeno napravili analizu poreskog duga i od nekoliko mjera, koje daju efekte izvojili smo reprogram“, naveo je Mugoša.
On je istakao da je Poreska uprava naplatila 50 miliona eura za nepune dvije godine.
„Očekujemo da u narednih dvije i po godine reprogama, taj iznos bude viši od 100 miliona eura“, dodao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, vrlo je značajno da je u prethodnom periodu povećan stepen poreske discipline, navodeći da je porasla svijest poreskih obveznika i lokalnih samouprava da se poreske obaveze moraju plaćati.
„U najbolji prilog tome govori podatak da, uz nikad manje represivnih mjera, nije Poreska uprava naplatila bolje prihode. U četiri mjeseca ove godine naplatili smo 26 miliona eura prihoda više nego što je planirano, a plan je povećan za 80 miliona u odnosu na prošlu godinu“, istakao je Mugoša.
On je kazao da je siguran da će se trend smanjenja poreskog duga u narednom periodu nastaviti.
„Imamo nekoliko državnih kompanija – Montenegro airlines i tri željeznička preduzeća čiji poreski dug je na današnji dan 30 miliona eura. Montenegro airlines je u prethodnih godinu i po zaustavio rast poreskog duga, jer se sve isplate vrše sa doprinosima, a Željeznička infrastruktura je to pokazala kroz reprogram poreskog duga“, naveo je Mugoša.
Kako je podsjetio, 90 miliona eura je bio dug lokalnih samouprava na kraju decembra 2014. godine.
„Ministarstvo finansija je, da bi dalo podršku stabilizaciji javnih finansija, dalo mogućnost da se te obaveze plate na period od 20 godina. Ukupan reprogramirani dug je bio 90 miliona eura, na današnji dan je dospjelo 14 miliona eura koje su lokalne samouprave platile. Taj dug trenutno iznosi nekih 76 miliona eura“, kazao je Mugoša.
Kako je istakao, ovo je prvi put u posljednijh 15, 20 godina „da imamo kvartal da sve lokalne samouprave uredno isplaćuju plate sa porezima i doprinosima“.
„U cilju konsolidacije lokalnih finansija, uzeli smo za obavezu da svaka do lokalnih samouprava, pored tekućih obaveza plati kvartalno jednu obavezu iz tog perioda. To znači da ćemo na kraju ove godine imati, pored uredno plaćenih doprinosa za 2019 godinu, i četiri uplate kvartalne za stare poreske obaveze. Očekujem da ćemo na kraju 2019. godine imati smanjenje poreskog duga lokalnih samouprava u iznosu od 15 do 20 odsto“, naveo je Mugoša.
Predstavnik Ministarstva finansija, Bojan Paunović, kazao je da su javne finansije stabilne, podsjećajući da je glavni ekonomski cilj Vlade stvaranje dinamičnog i održivog ekonomskog rasta „kako bi se u krajnjem doprinijelo povećanju kvaliteta života svih građana“
Poslanik u Skupštini Crne Gore i član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Raško Konjević, kazao je ako se pogleda Fiskalna strategiju kao ključan dokument Ministarstva finansija usvojen u parlementu u julu 2017.godine, „gotovo nijedan parametar iz tog strateškog dokumenta više ne stoji“.
„Pozitivan je na prihodnoj, ali mnogo više negativan na rashodnoj strani. U 2020. godini, na koji se period završna Fiskalna strategija odnosi, sufocit budžeta trebao je da bude 220 miliona eura. Budžet je već simbolično trebao da u 2019.godini bude u suficitu“, rekao je Konjević.
On je ocijenio da je ključan nedostatak što mu se čini da su budžeti, kako koja godina prolazi, „sve manje transparentni, i sve je više poluskrivajućih kategorija“.
„Teško možete govoriti o sistemu u kojem nekome dozvoljavate da ne plaća porez, a onda idete kod drugih poreskih obveznika i prema njima ste vrlo restriktivni ili prema njima poštujete zakon“, rekao je Konjević.
On smatra da je to problem sistema.
„Posebno je to izraženo ako je to pravno lice u većinskom državnom vlasništvu, koju poruku šalje država?“, naveo je Konjević.
On je kazao da je 35 miliona eura, uključujući akcize i poreze, naplaćeno manje od Plana za 2018. godinu.
„Ako država nije naplatila nešto što je planirala, a fizički obim robe na koju se naplaćuju akcize nije smanjen, gdje su pare?“, upitao je Konjević.
Poslanik u Skupštini Crne Gore, Aleksandar Damjanović, smatra da se neopravdano malo prostora posvećuje rizicima garancija, načinima kako se one daju, kako se koriste, kontrolišu, „i na kraju potencijalnim i realnim štetama koje budžet Crne Gore ima prema onome ko je je te garancije tražio, dao, nagledao, i ko je doveo do direktne štete za budžet“.
„U tom dijelu je Međunarodni monetarni fond konstatovao da postoje značajna opterećenja sa garancijama. 2006. godine iznos državnih garancija je bio 1,6 odsto u bruto domaćem proizvodu, nakon četiri godine je narastao na 11,4 odsto u bruto domaćem proizvodu, a 2019. godine je došao do zakonskog limita gdje ukupni iznos garancija ne smije da pređe 15 odsto bruto domaćeg proizvoda“, naveo je Damjanović.
On je kazao ako je ukupan iznos garancija na kraju 2018. godine bio 571,04 miliona eura, uz 83 miliona eura garancija koje su predviđene za 2019.godinu, „proizilazi da smo se opasno primakli zakonskom limitu koji je na nivou 690 miliona eura, uz opasku da govorimo o procijenjenom bruto domaćem proizvodu“.
„To nam i u teoretskoj ravni govori da smo dostigli gornji prag davanja državnih garancija za finansiranje kapitalnih projekata, a prosta analiza će nam reći da se ne radi samo o finansiranju kapitalnih projekata, već i drugih“, pojasnio je Damjanović.
Član Senata Državne revizorske institucije (DRI), Branislav Radulović, kazao je da ta institucija kod tekućeg budžeta ima uvid u dokumentaciju, ali je ne smije objaviti, jer postoji oznaka „interno“.
„Imamo zahtjev od novinara ili poslanika koji potražuju određeni podatak, mi kao DRI imamo pristup tome, na njemu se nalazi podatak interno, i mi ga ne možemo proslijediti prema vama“, rekao je Radulović.
On je kazao da je Senat DRI za ovu godinu predložio novu revizuju, pojašnjavajući da je to revizija efikasnosti, koja se zove „Uspješnost uspostavljanja i kontrole evidencije državne imovine kod državnih organa“.
„U ovom trenutku ona se sprovodi kao terenska revizija, obuhvatiće period 2015-2018. godina. Obuhvatiće više subjekata revizije: Ministarstvo finansija, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Upravu za imovinu, Upravu za bezbjednost hrane, Upravu za nekretnine, Upravu za željeznicu“, naveo je Radulović.
On je rekao da će ta revizija biti završena do juna 2019. godine.
„Subjektima revizije je već proslijeđen preliminarni izvještaj i do 3.juna oni su dužni kao takvi da se izjasne na nalaz DRI“, kazao je Radulović.
Generalna sekretarka DPNCG, Mila Radulović, kazala da se okrugli sto realizuje u parnerstvu sa Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz finansijsku podršku Evropske unije.
„DPNCG je objavilo seriju tekstova koji se tiču Porekse uprave, poreskog duga, načina trošenja novca iz državnog budžeta, kako na lokalnom, tako na državnom nivou, problema zaduženosti opština“, navela je Radulović.