Crnogorska Vlada je projekte malih hidroelektrana prije više od 10 godina označila kao razvojnu mogućnost i šansu sjevera Crne Gore, te je prepoznala privatne investitore u mHE kao pokretače privrednog razvoja. Danas je kompletnoj crnogorskoj javnosti jasno da ovi projekti predstavljaju sve suprotno u odnosu na razvojnu šansu Crne Gore, istakao je Milija Čabarkapa ispred NVO WWF Adria, na okruglom stolu “Male hidroelektrane: priroda podređena privatnim interesima”.
“MHE su projekti koji su štetni sa svih aspekta – ekološkog, socijalnog i ekonomskog. Gledano sa ekološkog aspekta, to su projekti koji dovode do trajne devastacije riječnih ekosistema, do promjena u hidrologiji i morfologiji rijeka, do uništavanja staništa, sprječavanja migracije i nestanka vrsta. O svemu ovome najbolje svjedoče suva korita rijeka ili korita sa nedovoljnom količinom vode za funkciosanje živog svijeta, a na kojima su naprvljene mHE”, kazao je Čabarkapa.
Posmatrano sa socijalnog aspekta, istakao je kako vjeruje da je lokalnim zajednicama povrijeđeno pravo na zdravu životnu sredinu koje je garantovano Ustavom Crne Gore kao najvišim pravnim aktom ove države.
“Eksploatacija mHE dovodi, vrlo često, do ostavljanja lokalnih zajednica bez dovoljnih količina vode za osnovne životne potrebe – navodnjavanje, vodosnabdijevanje, napajanje stoke, a sve ovo su osnovi uslovi života lokalnih zajednica u njihovim selima. MHE su projekti koji ubijaju svaki potencijal za održivi razvoj i održivu valorizaciju resursa u mjestima gdje su napravljenje. Kada govorimo o povredi prava na zdravu životnu sredinu, u konkretnom slučaju izgradnje mHE u Barama Kraljskim u opštini Kolašin, WWF Adria i Eko-tim su u ime dijela mještana ovog sela, podnijeli pritužbu Ombudsmanu još u decembru 2020. godine. Prošlo je pola godine od podnošenja pritužbe, međutim mišljenja i stava Ombudsmana po ovom pitanju još uvijek nema. Stoga, koristim priliku da uputim apel Ombudsmanu da u što skorijem roku i zauzme stav po ovom pitanju i o tome informiše crnogorsku javnost”, istakao je Čabarkapa.
On je rekao i da su mHE društveno-ekonomski neopravdani projekti i društvu prave direktan društevni i finansijski gubitak, a sve zahvaljujući uspostavljenom sistemu podsticaja za proizvodnju električne energije iz OIE.
“Neprihvatljiva je situacija u kojoj društvo ima veće društvene troškove od koristi, a upravo takvu situaciju imamo sa mHE. Ekonomske štete su višemilionske”, naglasio je Čabarkapa.
Kroz podsticaje za mHe od 2014. građani dali više od 19 miliona
Dodao je i kako iznos ukupnih podsticaja koje su crnogorski potrošači platili od 2014. godine pa do maja ove godine iznosi preko 19 miliona eura, a sve za projekte za koje nikad ni u jednom slučaju nije dokazan javni interes.
“MHE daju zanemarivu proizvodnju električne energije. U posljednje dvije godine, proizvodnja električne energije iz svih mHE bila je do šest do sedam puta manja od gubitaka na prenosnoj i distributivnoj mreži. Uprkos svemu ovome, svim dokazima o ukupnoj štetnosti ovih projekata i dalje imamo aktivne proteste lokalnih zajednica u kolašinskim selima – Bare Kraljske i Rečine, koji se bore za svoje rijeke, za vodu koja život znači”, kaže Čabarkapa.
Podsjetio je da je nova Vlada Crne Gore najavila reviziju koncesionih ugovora, te je u tom smislu i formirala radnu grupu koja se bavi ovim poslom.
U radu 32 male hidroelektrane, sa devet raskinut ugovor
Vladimir Durutović iz Ministarstva kapitalnih investicija kazao je na današnjem okruglom stolu da su u ovom trenutku u radu 32 mHe, te da je devet raskinula postojeća Vlada. Rekao je i da je 12 mHe u postupku gradnje ili projektovanja.
“Od ovih 12, devet je dobilo građevinsku dozvolu, tri su u postupku izrade projektne dokumentacije i dobijanja građevinske dozvole. Razvoj projekta iz oblasti razvoja obnovljivih izvora energije započet je 2007. godine raspisivanjem tendera za izgradnju mHe u Crnoj Gori. Od početka realizacije projekta izgrađeno je 34 objekta za proizvodnju električne energije i to 32 mHe i dvije vjetroelektrane, Krnovo i Možura. Predmetne aktivnosti su trebale da pokrenu kako najznačajnije investicione aktivnosti u segmentu proizvodnje električne energije tako i ostvarenje primarnog cilja u smislu stvaranje energetske stabilnosti Crne Gore zasnovane na proizvodnji iz obnovljivih izvira energije“, rekao je on.
Kazao je da se može konstatovati da izgradnja mHe nije dovela do ispunjavanja zacrtanog cilja, posebno uz činjenicu da ukupna proizvodnja iz ovih objekata doprinosi udjelu u ukupnoj proizvodnji električne energije za nešto manje od tri odsto.
Vlada neće nastaviti sa politikom uništavanja resursa
Naglasio je da postoji manje ili više neslaganje lokalnog stanovništva sa idejama korišćenja vodotoka za izgradnju mHe.
“Postojeća Vlada neće nastaviti tu politiku uništavanja resursa. Situacija u kojoj smo se kao društvo našli nakon stihijske gradnje mHe, društvenih i ekoloških posljedica kao rezultat će imati negativan uticaj na cijelo naše društvo a čije razmjere samo možemo da naziremo u ovom trenutku“, kaže Durutović, dodajući da ova Vlada neće davati nove koncesije za izgradnju novih MHE.
Zaključio je da će Ministarstvo kapitalnih investicija temeljno i odgovrno analizirati svaki slučaj MHE te da nijednu odluku neće donijeti pod pritiksom, već samo u interesu svih građana.
Irma Popović Dujmović, iz WWF Adria objasnila je da imamo znanje i dosta hidropotencijala. U međuvremenu se krenulo sa podsticajima za izgradnju mHe, tako da nijedna rijeka više nije bila sveta.
Rekla je da je izgradnja MHE i te kako dobra investicija jer se ima zasigurna proizvodnja i otkup struje. Smatra da tradicionalno zaštita prirode nije u fokusu. Mišljenja je da su mHe veliki problem.