Šest mjeseci za legalizaciju bespravnih objekata u Crnoj Gori je kratak period, ali kako ga produžiti kad ni ovo do sada što je urađeno nije do kraja završeno. Ovim riječima, direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević za portal Standard komentariše dosadašnji proces legalizacije u Crnoj Gori.
Kovačević je u intervjuu za portal Standard objasnio kako bi produženje roka za legalizaciju pomoglo u otklanjanju pojedinih barijera, te na koji način je moguće legalizovati objekte u zoni morskog dobra ili nacionalnih parkova.
Standard: Da li se za pola godine može riješiti problem divlje gradnje u Crnoj Gori i kakva su iskustva u regionu po ovom pitanju?
Kovačević: Hrvatska je najbolji primjer. Kod njih je sve završeno, ali postupak je trajao četiri-pet godina. Kod nas šest mjeseci. Moram napomenuti da je naš zakon bio u koliziji sa Zakonom o građenju i morao je biti promijenjen te nam je stoga ostalo ne devet, već šest mjeseci da sve završimo.
E onda se desila situacija da su nam šalteri bili prenatrpani. Mi nijesmo mogli svu radnu snagu da preusmjerimo da se bave legalizacijom jer bi svi ostali poslovi koji su u nadležnosti Uprave za nekretnine stali.
Ni privatne geodetske firme nijesu bile spremne da prihvate toliko zahtjeva. Veća je bila potražnja, pa se dešavalo da dižu i cijene usluga.
Standard: Da li su zakazale i lokalne samouprave?
Kovačević: Zakazale su lokalne samouprave jer nijesu bile spremne. Neke nijesu možda bile osposobljene hardverski ni softverski, a neke stručno. I kapaciteti su im vjerovatno bili problem jer pojedine opštine imaju mali broj zaposlenih na pozicijama koje se bave legalizacijom. Takođe, kasnilo se sa avionskim snimanjem. Snimalo se sa više kamera i pravljeni su tzv. 3D modeli koji vam omogućuju da jasno vidite objekte iz svih uglova. Neko vam kaže da ima tri sprata objekat, a vi pogledate i vidite da ima pet. Zato je taj snimak veoma važan.
Standard: Prema vašem mišljenju da li rok za legalizaciji treba produžiti i koliko?
Kovačević: Mišljenja sam da treba produžiti rok ali nijesam ja taj koji odlučuje. Da jesam rekao bih da su nam neophodne još dvije godine za ovaj posao. Ima stranaca koji imaju objekte u našoj državi, a koji možda nijesu obavještini o legalizaciji, ne prate naše medije ili nijesu dolazili u Crnu Goru u vrijeme kada se pričalo o legalizaciji. Pitanje je da li će biti drugog kruga. Lokalne uprave su tražile i to je odbijeno. A kako i da imamo drugi krug kad nijesmo završili ni ovo što smo počeli. Uprava za nekretnine je od 30.000 ovjerila 25.000 elaborata. Isto toliko rješenja smo donijeli i mi smo završili 90 odsto našeg posla ali i da smo 50 odsto završili to ne bi ometalo proces legalizacije jer ni tih 50 odsto nije otišlo u finalni proces postupka za legalizaciju u lokalnim samoupravama. Tek kad ovaj dosadašnji posao završimo možemo u drugi krug.
Standard: Mogu li se legalizovati bespravno sagrađeni objekti u zoni morskog dobra ili nacionalnih parkova?
Kovačević: Može ukoliko se objekat uklapa u plansku dokumentaciju. Je li nekome uklopljen objekat u plansku dokumentaciju ili nije to je drugo pitanje. Ja evo kao građanin razmišljam i postavljam pitanje: Kako može zgrada u Budvi od 10- 12 spratova da se uklopi u planski dokument? Ista je zona seizmike i sada i prije nekoliko decenija. Nijesu nekadašnji inženjeri bili manje pametniji od današnjih. Tada se radilo prizemlje, tri sprata i potkrovlje. Sada se ruše te manje zgrade i radi se višespratnica.
U zoni morskog dobra se gradi. Najbolji primjer planske gradnje je novi grad Luštica. A ko ima objekat u zoni morskog dobra ili nacionalnog parka treba da angažuje privatnu geodetsku firmu koja snimi objekat, predaje eleaborat u katastar, zatim katastar to ovjeri, a vlasnik dalje ide kod notara i od njega dobija potvrdu da je objekat njegov. Uprava za nekretnine knjiži objekat nanosi ga na planove i predaju ga u urbanizam. E sad da li će obrađivač plana to da uklopi u plan ili neće pitanje je. Može na primjer da ide ulica preko tog objekta i nemoguće ga je uklopiti.
Standard: Kako se u budućnosti država može zaštititi od divlje gradnje?
Kovačević: Prvo, da imamo pomenuti rok od dvije godine mi bi mogli sve barijere na koje naiđemo da eliminišemo izmjenom zakona. Druga stvar, nadležni bi morali brže da reaguju. Ako se nelegalno pravi objekat, već kada se temelji izrade treba reagovati, a ne kada čovjek završi zgradu ili ukrovi kuću. I nijesu oni krivi što grade, već je neko drugi zakazao zato što im je to dozvolio. I sam Zakon o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata je imao negativne efekte. Ljudi su preko noći gradili objekte u Podgorici, Budvim Petrovcu, Baru Ulcinju. Pojedini su na parceli od 300 kvadrata gradili zgradu sa pet spratova. Objekte treba u temelju rušiti, odnosno čim vidite da neko gradi. Kao ideja može se uzeti snimanje dronom grada iz vazduha i to jednom mjesečno. Tako tačno možete da vidite kada neko počne nelegalno da gradi i odmah reagujete.
Standard: Da li nelegalne objekte treba rušiti?
Kovačević: Da i to, kao što sam rekao, u temelju. Samo tako možete spriječiti da neko ne nastavi gradnju. Ipak, ne smije biti selektivnosti u rušenju. Evo napravljena je na primorju krstionica, o kojoj se uveliko priča. Gdje su bile nadležni da reaguju kada je pravljena? Ako ćemo po zakonu, onda sve mora da se sruši. I krstionica, ali i ona nelegalno sagrađena zgrada od 15 spratova.