Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kazao je za Radio Crne Gore da povećanje cijena goriva nije ništa novo, jer se cijene nafte i benzina u Crnoj Gori formiraju po kretanju cijena goriva na svjetskim tržištima.
Kostić navodi da se dešava ono što već postaje trend još od kraja 2020. i početka 2021.
“Pod uticajem koronavirusa proizvodnja je bila smanjena u svijetu, a tražnja je bila nedovoljna. Sad se ekonomije oporavljaju. Veća tražnja uzrokuje veću cijenu, a osim toga radi se i o elementu nestabilnosti. Sve zemlje žele da pribave veće količine goriva”, objašnjava Kostić.
Kostić ističe da je za Crnu Goru nepovoljno to što u dijelu formiranja cijena ne može da utiče.
“Ne mogu da utiču ni veće ekonomije. Mi možemo samo da se prilagođavamo”, dodao je Kostić.
Kostić upozorava da trend povećanja cijena goriva dobija obilježje stalnosti.
“Vrijeme je da Vlada Crne Gore razmisli na koji način može da utiče na zaštitu potrošača, odnosno standarda građana”, smatra Kostić.
Drugi element, dodaje Kostić, uticaja na cijene nafte na crnogorsku, ali i sve druge privrede, jeste to da se glavni input, odnosno energenti na ulazu proizvodnje proizvoda i usluga jeste da mu cijena raste.
“To je jedan ozbiljan pritisak na opšti rast cijena. Ako se nastavi ovako, taj će rast cijena vremenom da se ubrzava”, ocijenio je Kostić.
Kostić podsjeća da u kalkulaciji crnogorskih cijena goriva značajno utiču budžetski prihodi države u obliku akciza.
“Treba razmotriti akciznu politiku kad su u pitanju energenti”, ističe Kostić.
Kostić navodi da akcize utiču oko 60 procenata na formiranje cijene.
“Očigledno, tu bi imali prostora za smanjenje akciza. Naravno, to znači smanjenje državnih prihoda. Tako da bi se nedostajući prihodi morali alimentirati sa neke druge pozicije”, smatra Kostić.
Kostić upozorava i da povećanje cijena goriva, pored domaćinstava i potrošača, nije dobra ni za ukupnu privredu.