Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Kostić: Projekat ”Evropa sad” nije održiv

''Sumnjam u održivost budžeta. Projekat ''Evopa sad'' je rizičan jer ne uzima u obzir produktivnost i povrat na kapital. Pitanje je da li crnogorska privreda može da podnese ovaj projekat'', kazao je Kostić

Vladin projekat “Evropa sad” nije održiv, ocijenio je profesor, ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, gostujući u emisiji “Takulin” Gradske TV.

“Sumnjam u održivost budžeta. Projekat “Evopa sad” je rizičan jer ne uzima u obzir produktivnost i povrat na kapital. Pitanje je da li crnogorska privreda može da podnese ovaj projekat”, kazao je Kostić.

Kako je podsjetio, crnogorska privreda je prethodne godine zabilježila jedan od najvećih padova u svijetu, i dalje je neizvjesna situacija sa koronavirusom, što utiče i na sporiji oporavak svjetske ekonomije, a programom “Evropa sad” u prvi plan postavlja socijalno prihvatljive i popularne ciljeve koji “jesu poželjni, ali je pitanje koliko su prioritetni”.

“Kad je objavljen program “Evropa sad”, naveo sam da takvi predlozi podgrijavaju nerealna očekivanja. Unija poslodavaca je podražala projekat u najboljoj namjeri, nije bilo jednostavno odbaciti predlog, ali očigledno nijesu dobro reprezentovane mogućnosti privrede. Ukoliko ovakvi projekti dožive krah, slijedi nam ili zaduženje, ili rast nezaposlenosti”, ukazuje Kostić.

Dio privrednika digao je glas protiv ovog projekta, kao i pojedine lokalne uprave, naročito sa sjevera, jer su njihovi prihodi većim dijelom od neoporezivog dijela zarade do 700 eura.

“Ne vjerujem da pregovori sa lokalnim samoupravama, u dijelu odricanja od poreza na nepokretnosti, mogu nadomjestiti neoporezivi dio zarade. Mi imamo birokratizovanu ekonomiju, prevelik broj zaposlenih u državnoj administraciji i na djelu je percepcija da je privreda objekat potreba administracije, a ne obrnuto. Treba da naučimo da donosimo propise koji služe privredi. Društvo koje je svojim propisima sputavalo razvoj biznisa, ostalo je na marginama i nerazvijeno”, kazao je Kostić.

On je dodao da je crnogorska ekonomija zabilježila izvjesni oporavak, ali da je riječ o kvantitativnom, ne i kvalitativnom rastu.

“Nemamo oporavak praćen rastom zaposlenih i to govori o upitnosti oporavka crnogorske ekonomije”, smatra Kostić, dodajući da je korona kriza ukazala na neophodnost uvođenja promjena, te da mora uslijediti restrukturiranje ekonomije.

KAP ima veliki značaj za crnogorsku ekonomiju

Komentarišući dešavanja u Kombinatu aluminijuma, Kostić je istakao da se nije smjelo dozvoliti da KAP dođe u ovu situaciju.

“Sa stanovišta države, društvenih i socijalnih subjekata, izostala je koordinirana aktivnost u cilju ispravaljnja posljedica tržišne anomalije. KAP ima veliki značaj za crnogorsku ekonomiju. Naša ekonomija nema potencijal i snagu da bi mogla sebi da dozovoli gašenje takvih subjekata”, naveo je Kostić.

Ističući da ni država ni socijalni partneri nijesu uradili ništa da spriječe nedavna dešavanja, dodaje da je svima u interesu da se prevazilaze ovakve situacije, a ne da se privredni subjekti gase.

“Moramo imati u vidu da kada se gasi privredni subjekat u Crnoj Gori, to čini da perspektiva postaje gora za sve ostale privredne subjekte. Želio bih da se postigne dogovor između Elektroprivrede i Uniproma, ali nijesam optimističan, iako je vrlo značajno da se pronađe pravo rješenje”, kaže Kostić.

Kako dodaje, i u ovom slučaju su udruženja poslodavaca bila van procesa, što je nedopustivo.

Na pitanje prijeti li Crnoj Gori energetska kriza, ističe da situacija nije zavidna, na šta ukazuje visoka cijena struje na svjetskim berzama.

“Sada postajemo svjesni činjenice da nacionalne kompanije osim profitnog, moraju imati i nacionani interes. Elektroprivreda treba da amortizuje udar sa tržišta koji dovodi u pitanje njeno profitabilno poslovanje, kako ga ne bi prenijela na privredu i građane. Situacija je kompleksna i tako joj treba pristupiti. Pojedinačni uglovi gledanja nisu dobra opcija u ovakvim situacijama, jer se mora naći rješenje koje će svima donijeti najmanje štete”, poručuje Kostić.

Nije kraj poskupljenjima

Kostić navodi da nas u narednom periodu očekuje rast cijena životnih namirnica.

“Nije kraj poskupljenjima. Koronavirus je smanjio svjetsku proizvodnju, povećao cijene transporta, što je uticalo na rast cijena prozivoda i usluga. Trend rasta cijena će se nastaviti u budućnosti”, smatra Kostić.

Dodaje da Crna Gora ne može da utiče na cijenu energenata i goriva, ali u okviru svojih mehanizama ima način da ograniči dio akciza.

“Nešto je trebalo uraditi, a nije urađeno ništa”, ističe Kostić.

On je dodao da Crna Gora mora imati strategiju dugoročnog ekonomskog razvoja.

“Želimo da utičemo na promjenu percepcije poslodavaca”

Govoreći o Crnogorskom udruženju poslodavaca, na čijem je čelu, Kostić je istakao da je cilj da postanu članovi Socijalnog savjeta, jer je to mjesto sa kojeg mogu da utiču na propise i tretman koji poslodavci imaju u društvu.

“Želimo da utičemo i na promjenu percepcije, kao i jačanju uloge poslodavaca, kako bi brinuli o crnogorskim radnicima i društvenoj odgovornosti kompanija. Što je više reprezenata biznisa, bolje će se artikulisati interesi”, zaključio je Kostić.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve