Bojim se da je ovo jedna solidna osnova ministre Spajiću za formiranje Demohrišćanske partije. Jedini cilj da izgurate koji mjesec iz depozita koje imate i poslije politički ukažete da koalicija “Za budućnost Crne Gore”, Demokrate ili neko treći nije dobar partner u toj Vladi. I onda svi zajedno da krenemo na izbore, vi sa podijeljenom minimalnom zaradom iz dva tri mjeseca i da vam to bude dobar povod. Ako sam u pravu, bojim se sa usvajanjem sistemskih zakona da će nas ovo kao društvo debelo koštati, kazao je poslanik SDP-a Raško Konjević na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj je tema bila budžet za 2022. godinu. Ministar finasija i socijalnog staranja, Milojko Spajić, odgovorio je da nema namjeru o formiranju partije u ovom trenutku.
Poslanik SDP-a Raško Konjević kazao je da se boji da procjene Ministarstva finansija na prihodnoj strani i sve što dolazi od parlamentarne većine na rashodnoj strani, može ozbiljno da ugrozi “dobre namjere”.
“Ministarstvo finansija je puno truda uložilo da ovo ne bude priča o udžetu, nego o povećanju zarada. Naša ekonomija 2021. neće biti na nivou 2019. godine. Nijesam siguran da smo mi kao ekonomija spremni na ovo. Bojim se da će kroz ovakve poteze to da nas dovede u ozbiljne izazove 2023. godine, a ako mi koji imamo kritički osvrt prema tome budemo u pravu, onda ćemo svi biti u velikim problemima”, istakao je on.
Raško KonjevićRaško Konjević
Dalje je govorio o oporezvanju neprijavljenih prihoda.
“Procjena kaže da ćemo 20 miliona u 2022. i 2023. godini. Imam Analizu prijedloga oporezivanja neprijavljenih prihoda koju je uradio domaći ekspert po zahtjevu jednog kabineta u Vladi. Zaključak analize je – “Analiza uvođenja oporezivanja neprijavljenih prihoda ukazuje na nedvosmislen zaključak da bi Vlada Crne Gore trebala povući prijedloge izmjena i dopune zakona o poreskoj administraiji kao i zakone o porezu na dohodak fizičkih lica, te sporna rješenja značajno unaprijediti. Predložena rješenja se trebaju okarakterisati kao nedostatna, nejasna, pogrešna, što će imati za rezultat nemogućnost njihove primjene u praksi, kao i ukidanje od Ustavnog suda…””, rekao je, između ostalog, Konjević dodajući da ako nam sve procjene budu na nivou ove “bićemo u velikom problemu”.
Konjević ocjenjuje da ima nekoliko zakona koji će uvesti “sistemski problem ne samo za 2022. godinu”. Pretpostavlja da će se ići na odloženu primjenu i na “razne zavrzlame tokom 2023. godine”, ali, dodaje, kada se zakoni usvoje u parlamentu ostaju u primjeni u narednim godinama. Rekao je da nije samo stvar o 2023. godini.
“Ovdje je stvar što to postaju sistemski zakoni. Kada se to jednom uvede u pravni sistem, to se, narodski rečeno, bez gusala ne mijenja. To je, ugrubo računajući, preko 120 miliona.”, ističe poslanik SDP-a.
Poručio je predstavnicima Ministarstva finansija da bi volio da uspiju.
“Ali bojim se, po principu neimanja nikakve političke odgovornosti, da je ovo jedna solidna osnova ministre Spajiću za formiranje Demohrišćanske partije. Mislim da je to negdje jedini cilj, da izgurate koji mjesec iz depozita koje imate i poslije politički ukažete da kolaicija “Za budućnost Crne Gore”, Demokrate ili neko treći nije dobar partner u toj Vladi. I onda svi zajedno da krenemo na izbore, vi sa podijeljenom minimalnom zaradom iz dva tri mjeseca i da vam to bude dobar povod. Ako sam u pravu, ne tvrdim da jesam, bojim se sa usvajanjem sistemskih zakona da će nas ovo kao društvo debelo koštati”, istakao je poslanik SDP-a.
Ministar Spajić odgovorio je da nema namjeru o formiranju partije u ovom trenutku.
Milojko SpajićMilojko Spajić
Spajić: Neće biti potrebe za zaduženjem
Ministar Spajić na početku sjednice rekao je da je Predlog zakona o budžetu za 2022. godinu investicioni u dva smisla i to u ljudske resurse kroz program “Evropa sad”, a drugi je kroz kapitalne investicije.
“Radikalno smo popravili stanje u finansijama i vidi se poboljašanje javnih finansija. Možemo da konstatujemo velik uspjeh Vlade koja je preokrenula jednu tešku situaciju u kojoj se našla i radikalno popravila stanje u finansijama”, rekao je Spajić.
Spajić je ocijenio da napretku u javnim finansijsma svjedoči činjenica da će rast ekonomije ove godine biti iznad Vladinih najnovijih predviđanja od 13,4 odsto, odnosno preko 14 odsto.
Istakao je da je glavni cilj fiskalne politike za period od ove do 2024. godine stabilizacija makroekonomskog ambijenta i javnih finansija i stvaranje preduslova za dinamični ekonomski rast na nivou od prosječno pet odsto.
Spajić je saopštio da su izvorni prihodi projektovani u iznosu od 1,97 milijardi eura, dok su izdaci na nivou od 2,21 milijardu, dok je kapitalni budžet projektovan na 252,18 miliona eura.
Deficit budžeta u narednoj godini je planiran na nivou od 243,1 miliona eura ili 4,5 odsto BDP-a.
“Za potrebe otplate duga u narednoj godini planirano je 292 miliona, a ukupna nedostajuća sredstva projektovana su na nivou od 497,94 miliona. Očekuje se se da za potrebe finansiranja budžeta u narednoj godini neće biti potrebno novo zaduženje”, kazao je Spajić.