Konatar: Kad uzimate novi kredit da bi vratili stare dugove to nije ekonomski uspjeh već začarani krug zaduživanja

Konatar podsjeća da je URA u ranijem periodu predlagala moratorijum na dalje zaduživanje države za finansiranje tekuće potrošnje

Prijedlog Vlade za rebalansom bužeta i novim zaduživanjem do 500 miliona eura kod inostranih finansijskih kreditnih kuća predstavlja začarani krug zaduživanja za ekonomiju Crne Gore i dodatno uvećava javni dug naše zemlje koji je i sada enormno velik, što su i upozorenja u izvještajima o stanju naše ekonomije, ocijenio je danas potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.

Miloš Konatar foto URA

On ističe da je još alarmantnija činjenica da će se novac za koji ćemo se dodatno zadužiti trošiti naredne godine za stara dugovanja koja stižu na naplatu, pa čak i dugovanja vezana za ljekove, što kako kaže dodatno usložnjava alarmantnu ekonomsku politiku koju vodi Vlada Crne Gore.

Konatar podsjeća da je URA u ranijem periodu predlagala moratorijum na dalje zaduživanje države za finansiranje tekuće potrošnje.

“Mi smo tada kao partija izašli sa prijedlogom da nam je neophodan društveni konsenzus da se država više ne smije zaduživati, osim za kapitalne infrastrukturne projekte. Mi danas vidimo da se država zadužuje da bi vratila stara dugovanja. Osim toga što trošimo pare koje nemamo, ono što je zabrinjavajuće jeste da Vlada uzima nove kredite kako bi vraćala stare dugove”, ukazuje Konatar.

Preciznosti radi, pojašnjava on, u ovom slučaju nije riječ o refinansiranju starih nepovoljnih kredita sa visokom kamatom i njihovom zamjenom povoljnijim kreditima.

“Ovdje je riječ o nemogućnosti Vlade da plati dug po osnovu dospjelih mjenica, što znači da ćemo platiti i nepovoljnu tj. visoku kamatu koja je već obračunata, ali i novu kamatu na najavljeno zaduženje od 500 miliona eura. A svako novo zaduživanje je okov o vratu budućih generacija Crne Gore”, poručuje potpredsjednik URE.

Radi jednostavnijeg pojašnjenja, Konatar ističe, da uzimanje novih kredita za vraćanje starih dugova se u ekonomskoj teoriji i praksi (pa i u onoj kućnoj) naziva ulazak u “začarani krug zaduživanja”.

Dodaje da sve statistike za prethodnu godinu ukazuju da crnogorska ekonomija opada u odnosu na one u okruženju a zabrinjava, kako kaže, i sve manje stranih direktnih investicija što takođe pokazuju istraživanja sa međunarodnih adresa.

Konatar iznosi i podatak po kojem je javni dug Crne Gore 2006. godine bio 700 miliona eura a 2018. godine on iznosi 3,5 milijardi eura i zaključuje da je to jasan podatak o rasipničkoj ekonomiji Vlade Crne Gore.

Komentari

avatar