Inflacija se drži na visokom nivou, kako u evrozoni, tako i u SAD. S one strane Atlantika su tako cijene u decembru porasle za sedam odsto, što je najveći rast u posljednjih 40 godina. Koliko je taj rast cijena opasan?
Prema mišljenju mnogih ekonomista inflacija je ovih dana dosegla svoj vrhunac i od sada se može očekivati pad. No osnovna rata inflacije i dalje će ostati na višem nivou od očekivanog. Američka centralna banka (FED) prije nekoliko dana je najavila da će povisiti kamate i uvesti strožu monetarnu politiku, i to osjetno brže nego što je to najavljeno krajem prošle godine, prenosi Deutsche Welle.
Evropska centralna banka (ECB) najavljuje da će od marta ukinuti pandemijski program kupovine državnih obveznica. No ECB će s tim nastaviti preko jednog drugog programa i to u obimu od 20 milijardi eura. Podizanje kamata za sada nije planirano kada istekne program kupovanja obveznica.
Ipak se ne radi samo o “privremenom fenomenu”
U međuvremenu se međutim u okviru uprave ECB razilaze mišljenja o tome koliko je inflacija zapravo visoka. Oni su uvijek ukazivali na to da je aktuelna inflacija “privremeni fenomen” uzrokovan vanrednim događajima poput isticanja mjere ukidanja poreza na dodatu vrijednost u Njemačkoj početkom 2021. A tu je i nekontrolisani rast cijena energenata koji je doveo do inflacije u drugoj godini pandemije. Prethodne, 2020. godine, cijene su zbog recesije padale.
Prije nekoliko dana je članica predsjedništva ECB Izabel Šnabel ukazala na rizik zbog dugotrajnog strukturnog trajanja inflacije uslovljene cijenom borbe protiv klimatskih promjena i rasta energenata. Istovremeno, njen kolega iz vrha ECB, Filip Lejn smatra da je potencijal rasta cijena energenata ove godine niži nego prošle.
Ipak, tri glavna faktora koji će uticati na strukturnu inflaciju ostaju: dekarbonizacija, deglobalizacija i demografija.
“Ti faktori će i u budućnosti gurati inflaciju prema gore”, smatra Karsten Brzeski iz njemačke ING-banke.
Na rast cijena prije svega utiče prebacivanje sa starih energenata, poput uglja, nafte i gasa, na zelene, obnovljive izvore.
Mnogi faktori su u igri
Kompanije su nešto naučile iz pandemijske krize i pokušavaju, što je više moguće, da proizvodnju približe svojim tržištima nadajući se da će tako izbjeći probleme s lancima isporuka. Cijene tjera u visinu i sve akutniji nedostatak radne snage povezan sa starenjem stanovništva.
“Taj faktor bi dugotrajno mogao da utiče na razvoj cijena”, smatra Brzeski.
On ukazuje i na to da je inflacija posljednjih godina bila suviše niska, što je bila posljedica globalizacije, podjela rada i digitalizacije. Evropska centralna banka s tim uticajima nije računala.
Glavni ekonomista njemačke Komercbanke Jerg Kremer smatra da je dobro što se pokrenula rasprava o inflaciji. Prema njegovom mišljenju, ECB nije svjesna rizika zbog daljeg rasta inflacije. Zbog rasta cijena porašće i plate, a privreda će taj rast cijena proizvodnje morati opet da prebaci na krajnje potrošače.
“Izlazak iz perioda opuštene monetarne politike i dalje će teći mukotrpno sporo”, smatra ekonomista Komercbanke.
Ipak, ni Kremer ni Brzeski ne računaju s povećanjem kamata u ovoj, već tek početkom sljedeće godine.
Više kamate bi međutim, prema mišljenju Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK), usporile oporavak nakon korona krize. Negativne propratne pojave bi zato bile veće nego efekat ublažavanje inflacije, zaključuje IMK.