Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Ko će plaćati zbog ušteda države?

Neoporezivi minimalni iznos neto plate biće 450 eura, no već za one koji dosegnu 557 eura stiže na naplatu (najniži) porez na zaradu od devet odsto.

Uvođenjem novih načina obračuna zarada i doprinosa koji su definisani programom “Evropa sad”, najviše će dobiti upravo – državna kasa koja neće više morati da izdvaja ogromne iznose novca za poreze i doprinose na zarade.

Neoporezivi minimalni iznos neto plate biće 450 eura, no već za one koji dosegnu 557 eura stiže na naplatu (najniži) porez na zaradu od devet odsto.

Prema podacima o obračunu zarada kojim je raspolagalo Ministarstvo finansija, rada i socijalnog staranja za avgust ove godine, u državnoj upravi bilo je zaposleno 42.439 osoba. Ako tome dodamo podatke Uprave prihoda i carina prema kojima je u lokalnim samoupravama istovremeno bio angažovan 14.931 radnik, stiže se do brojke od 57.370, što čini više od 39 odsto od 145.704 ukupno zaposlenih prema podacima Uprave za statistiku – Monstata.

Upravo su oni u centru pažnje već svima dobro poznatog programa “Evropa sad” koji aktuelna vlada promoviše i hvali na svakom koraku. Najniže plate zaposlenih u državnoj i lokalnoj administraciji biće značajno povećane, dok će stručnjacima, rukovodiocima određenih cjelina poput direktorata ili sekretarijata, primanja biti niža.

Konkretno, plate između minimalca od 450 eura i one do oko 557 eura (u bruto iznosu do 700) biće neoporezive. Svako primanje veće od toga vodi u porez na dohodak od najmanje devet odsto (ili 63 eura). A za one koji uspiju da dosegnu 1.000 eura bruto ili 741 euro neto platu, ovaj namet se povećava na 15 odsto ili 150 eura.

Da povećanje plata i standarda zaposlenih nije osnovni razlog donošenja (pre)ambicioznog programa koji je prvi ozvaničio ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, već se pokazalo na više načina sugestijama stranih institucija.

Tako je Međunarodni monetarni fond, prema riječima premijera Zdravka Krivokapića, “dao zeleno svijetlo za realizaciju programa”, ali pod uslovom da se sprovodi fazno barem tokom tri godine.

S druge strane, Svjetska banka odavno insistira na privatnim penzionim fondovima (zbog neodrživosti naslijeđenog sistema u sadašnjim ekonomskim uslovima), pa je smanjenje ovih doprinosa najava “nove stvarnosti” koja će stići s ekspertima te institucije i reformom ovog sektora.

Da su privatni fondovi jedina budućnost i za zdravstvo, vjerovatno ćemo naučiti na najteži mogući način – kada vrlo brzo ponestane novca za njegovo finansiranje od takozvanih akciza na proizvode štetne po zdravlje.

Uostalom, već je jasno da se pravi cilj programa “Evropa sad” jasno očitava u jednoj njegovoj rečenici.

“Država odnosno lokalna samouprava kao poslodavac ostvaruje uštedu usljed ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca i pripadajućeg iznosa prireza porezu”, navodi se u analizi programa koji će, navodno, povećati životni standard u Crnoj Gori.

Uz to, u programu se navodi da će povećanje minimalne plate i smanjenje doprinosa budžetu “oduzeti” 125 miliona eura, dok će izdvajanja za plate državnih i lokalnih službenika – za koje je u prvih devet mjeseci ove godine dato 437,2 miliona, a u istom periodu prošle godine 405,4 miliona eura – biti manje za 700.000 eura.

Oni privrednici koji budu uspjeli da održe rad kompanija sa isplatama uvećanih zarada, imaće priliku da se susretnu sa brojnim barijerama u daljem poslovanju. Za početak, stopa na dobit biće progresivno oporezivana, umjesto dosadašnjih devet odsto za sve. Tako će kompanije sa oporezivom dobiti između 100.000,01 eura i 1,5 miliona eura plaćati 9.000 i 12 odsto oporezivog iznosa. Oni sa dobiti većom od 1,5 miliona moraće državi da daju 177.000 eura i 15 odsto iznosa preko ovog praga. Uz to, porez koji se obračunava po odbitku takođe će biti uvećan na 15 odsto. Od svega toga, država bi u martu 2023. godine – kada se podnose završni računi za poslovnu 2022 – trebalo da prihoduje 28 miliona eura.

Vlasnici kompanija više neće moći da raspolažu sredstvima u svojim firmama, pošto će se prenošenje na vlastiti račun sa onog firme oporezivati sa pet odsto. Od početka juna 2022. do kraja te godine, prihodi po ovom osnovu bi trebalo da budu veći pet miliona eura.

Najveće prilive u budžet naredne godine – čak 20 miliona – država očekuje od poreske stope od 80 odsto na razliku između prijavljenih prihoda i uknjižene imovine.

No, ono što bi trebalo da donese najviše dobrobiti i budžetu i društvu, a to je novi zakon o igrama na sreću, imaće će efekat od samo 15 miliona eura u narednoj godini.

Kad se podvuče, budžet države će od mjera iz programa “Evropa sad” prema javno prezentovanim procjenama MFSS, u narednoj godini izgubiti 35,3 miliona eura, dok će u 2023. navodno imati priliv od 18 miliona eura. Još jedan od mnogih razloga za zabrinutost kojim putem će krenuti i ekonomija i društvo, ako se na ovaj način “povećava standard građana”.

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve