Bankarskom ombudsmanu su u prvih šest mjeseci ove godine procesuirana 23 prigovora klijenata i žiranata, od kojih se 21 odnosio na banke, a dva na mikrofinansijske institucije (MFI).
“Bankarskom ombudsmanu se u prvih šest mjeseci obratilo 295 klijenata i jemaca, pet odsto više nego prošle godine. Procesuirana su 23 prigovora, od čega su 21 podnijeli klijenti, a dva jemci“, kazao je agenciji Mina-business bankarski ombudsman Halil Kalač.
On je dodao da se prigovori klijenata iz sektora stanovništa najviše odnose na visinu kamatnih stopa na potrošačke kredite, kreditne kartice i minusna stanja na tekućim računima.
„Prigovori se odnose i na visinu naknada i provizija kod banaka i MFI. Prvenstveno se odnose na naknade za obradu kreditnog zahtjeva, za prijevremeno vraćanje kredita, kao i za obradu kreditnog zahtjeva za refinansiranje kod iste banke“, objasnio je Kalač.
Kada su u pitanju provizije, prigovori se, prema njegovim riječima, odnose na provizije za platni promet sa inostranstvom, prvenstveno kod penzija koje se primaju iz inostranstva.
„Visina naknada i provizija variraju od banke do banke, ali je prisutno mišljenje da su njihovi iznosi vrlo visoki i da predstavljaju značajno opterećenje za klijente“, naveo je Kalač.
On je naveo da su najčešće primjedbe za naknadu za obradu kreditnog zahtjeva, koja se kreće do 1,5 odsto odobrenog kredita.
„Bankarskom ombudsmanu su se obratili i klijenti kojima je banka uzela pet odsto naknade za obradu kreditnog zahtjeva. Oni osporavaju pravo bankama i MFI na tu naknadu, jer smatraju da to nije stvarno nastali trošak u njihovom poslovanju, da je teško mjerljiv i da banke i MFI nemaju osnov za njegovu naplatu“, rekao je Kalač.
On smatra da je ta vrsta naknade, koje banke obračunavaju prilikom odobravanja kredita, utemeljena u normativnoj regulativi i da banke imaju pravo da u uslove odobravanja zajma i tu naknadu eksplicitno iskažu, uvrste je kao stavku u ugovoru o kreditu i naplate prilikom njegove realizacije.
„Međutim, opravdano se postavlja pitanje visine te naknade koju klijenti plaćaju“, kazao je Kalač.
On je saopštio da su evidentirani i prigovori na visinu provizija za platni promet sa inostranstvom, pogotovo penzionera sa stranim penzijama, koji smatraju da je to veliko opterećenje na njihov budžet.
„Banke bi trebalo da preispitaju visinu iznosa provizije i naknade koje obračunavaju klijentima na penzije iz inostranstva, kao i da informišu klijente o visini naknada koje tom prilikom korespodentska banka naplaćuje, kako građani ne bi imali visoke izdatke“, naveo je Kalač.
Građani su se, prema njegovim riječima, žalili na visoke kamatne stope na kreditne plasmane u sektoru stanovništa.
Kalač smatra da banke treba da u budućem periodu smanje kamatne stope na sve bankarske proizvode koje plasiraju sektoru stanovništva.
Kamatna stopa na kredite građanima na kraju juna iznosila je, prema podacima Centralne banke, 8,01 odsto, a na stambene kredite 6,03 odsto.
Kalač je saopštio da je razvoj novih tehnologija i njihova primjena u poslovanju banaka omogućio pojavu novih bankarskih proizvoda i usluga na tržištu, što nameće potrebu edukacije klijenata, kao subjekata finansijskog tržišta.
On smatra da od poznavanje bankarskih proizvoda u velikoj mjeri zavisi kvalitetan odnos u sklopanju ugovorenih aranžmanima između klijenta i banaka, odnosno drugih finansiskih institucija na tržištu.
„Bolje razumijevanje funkcionisanja tržišta novca u značajnoj mjeri utiče na osposobljenost klijenata kao tržišnih subjekata u poslovanju sa bankama i drugim finansijskim institucijama. Pored toga, od nivoa profesionalnosti rada banaka i drugih finansijskih institucija zavisi kvalitet sklopljenih ugovornih aranžmana sa klijentima, kao broj prigovora prilikom njihove realizacije“, zaključio je Kalač.