Slika plavog Jadrana obasjanog suncem, miris soli i borova, plaža i barovi – gotovo da se pouzdano može utvrditi da je jedna od najčešćih u maštanjima iza zaključanih brava izolovanih građana regiona.
Ipak, ni blizina takvoj slici u realnosti danas ne znači mnogo.
“Nema velike razlike kad si u kući na moru ili negdje daleko. Možda je najveća razlika pogled, jer imam sreće da sa prozora vidim Malu plažu i Stari grad”, kaže Ulcinjanka Ajla Abazović.
Zabrana kretanja od 23 do pet sati narednog dana predstavlja tek ublaženi režim koji je važio prethodnih nedjelja i ograničavao mogućnost uživanja i onim građanima Crne Gore kojima je plaža – pred kućom.
“Rijetko se izlazi iz kuće zbog trenutnih propisa, svugdje moram sama, pa vrijeme uglavnom provodim razmišljajući kako će izgledati prvi dan poslije ovoga.
Plan, za sada, glasi ovako: šetnja, pa dojč kafa pored mora”, kaže Ajla.
I ekonomisti traže odgovor na slično pitanje – kako će izgledati “dan poslije”.
“Zvanične procjene štete uslijed djelovanja korona virusa na crnogorsku ekonomiju nema. Ipak, sve procjene pokazuju da će šteta biti ogromna”, kaže za BBC na srpskom izvršni direktor “Fideliti konsaltinga” Miloš Vuković.
Ima li razlike na moru i u planinama
Geografija Crne Gore jednostavno dijeli ovu zemlju na planinski sjever i primorje sa zaleđem, u kome je i glavni grad Podgorica.
Epidemiolozi su i na svojoj mapi mogli da ucrtaju sličnu virtuelnu granicu – u planinama nema nijedne opštine gdje je zabilježen dvocifren broj zaraženih.
Najviše registrovanih je u Podgorici – gotovo polovina svih slučajeva, potom u susjednim Tuzima, Nikšiću, primorskim Baru i Ulcinju.
“Kada izuzmemo Tuzi, većina ostalih opština na primorju ima slične stope obolijevanja, a opštine na sjeveru su većinski pošteđene. To je posljedica neepidemioloških stvari – uvoz slučajeva više se dešavao na jugu zbog karakteristika stanovništva koje tamo živi, koje je imućnije, boljeg statusa, češće putuje”, kaže za BBC na srpskom epidemiolog Senad Begić.
U tom dijelu Crne Gore leži i veliki dio prihoda od turizma, a ljeto koje se približava donosi velike neizvjesnosti.
“Nedavno je guverner Centralne banke izjavio da će, ukoliko pandemija potraje do maja, turizam pretrpjeti gubitke od čak 90 odsto, što bi značilo gubitak prihoda samo u ovom sektoru od milijardu eura. Za sada, posebno usmjerenih mjera za turizam nema – vlada potpuno ignoriše problem ove strateški važne grane, što će, posmatrano u dužem vremenskom periodu, rezultirati problemima sa samom održivosti kompanija koje posluju u sektoru turizma”, kaže Vuković.
Dok stručnjaci u susjednoj Hrvatskoj tamošnje turističke radnike usmjeravaju da pažnju posvete domaćim turistima, u Crnoj Gori bi i to bio problem jer je premali rezervoar potencijalnih gostiju koji ne moraju da prelaze trenutno zatvorene granice.
Zbog svega toga, pogledi svih koji se bave turizmom u Crnoj Gori usmjereni su ka – epidemiolozima.
A oni i dalje nemaju odgovor na ključno pitanje – da li će međunarodna putovanja uopšte biti moguća ove godine.
“Glavni problem je izvan nacionalnih granica – nije problem za određene države, poput Kine, da se epidemija suzbije, ali se postavlja pitanje na duge staze, šta ako komšiluk nije uspio u tome”, kaže pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić.
Epidemiolog Begić kaže da je teško predvidjeti razvoj krize pošto virus nije pokazao da će nestati tokom ljetnje sezone
Zaključak ekonomista je da će 2020. godina biti veoma izazovna.
“Dodatni problem predstavlja činjenica da se čak 70 odsto ukupnih noćenja ostvari u individualnom smještaju. Kada fizička lica ne budu prihodovala sezonsku rentu, veliki dio stanovništva na primorju će biti ugrožen u ovoj godini”, upozorava konsultant Vuković.
Kakav je prvi odgovor Vlade na ekonomsku krizu
Početkom aprila, vlada koju predvodi Duško Marković donijela je paket mjera koji po mnogo čemu liči na slične pokušaje susjednih zemalja da smanje posljedice zaustavljanja privrede.
“Vjerujem da će naš predlog, koji obuhvata brigu za preko 100 hiljada zaposlenih i više hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća, zadobiti pozitivan odgovor dobronamjernih. Ovo je početak sveobuhvatnih ekonomskih mjera koje ćemo postepeno preduzimati”, rekao je crnogorski premijer na predstavljanju mjera.
U osnovi mjera su subvencije za plate, poreze i doprinose zaposlenih u sektorima privrede koji su morali da budu zatvoreni zbog krize.
“Stiče se utisak da Vlada ne mari previše za mikro, mala i srednja preduzeća jer je jedna od prvih mjera Vlade bila avansno plaćanje pružaocima usluga i izvođačima radova na započetim kapitalnim projektima. Velike kompanije će usisati ogromna, višemilionska sredstva koja je bilo neophodno rasporediti na mikro, mala i srednja preduzeća jer je taj segment ključan za održavanje ekonomske supstance naše države”, smatra konsultant Miloš Vuković.
On dodaje da su neke mjere usmjerene i na pokušaj privremenog skidanja dijela tereta sa leđa privrede.
“Mora se istaći pozitivna mjera odlaganja plaćanja kreditnih obaveza na 90 dana, mada će teret te mjere podnijeti poslovne banke. Dodatno, Investiciono-razvojni fond će kreirati kreditnu liniju za likvidnost u iznosu od 120 miliona evra za spašavanje biznisa pogođenih krizom”.
Premijer Marković kaže da je jedan od važnih ciljeva očuvanje zaposlenosti.
“Svaki euro koji uložimo kroz ovaj paket mjera mora da doprinese očuvanju onoga što imamo i stvori pretpostavke za brži oporavak ekonomije i životnog standarda svakog građanina i njegove porodice”, rekao je Marković.
“Naša dužnost je da učinimo sve kako bismo osigurali izlazak iz krize koja je zadesila cijeli svijet pa i Crnu Goru i njene građane”, obećao je crnogorski premijer.
Ipak, Vuković smatra da se moglo učini i nešto više.
“Uskraćivanje podrške malim i srednjim preduzećima kroz kombinaciju bespovratnih subvencija i snažnih mjera likvidnosti ovim kompanijama znači i brže gašenje radnih mjesta i njihov teži oporavak kada kriza prođe”.
Kada je u pitanju direktna pomoć građanima, Crna Gora se nije opredijelila za pristup “novca iz helikoptera” koji je u Srbiji promovisao predsjednik Aleksandar Vučić najavom da će svaki punoljetni građanin dobiti po 100 eura kada se završi vanredno stanje.
S druge strane, crnogorska vlada će obezbijediti jednokratnu pomoć u iznosu od 50 eura svim nezaposlenima na evidenciji Zavoda za zapošljavanje koji ne dobijaju nikakva primanja.