Tek što je izašla iz krize izazvane korona pandemijom, svjetska privreda je ponovo ugrožena nakon ruske agresije na Ukrajinu. Cijene goriva, ostalih energenata, ali i osnovnih životnih namirnica čini se nekontrolisano rastu, dok su vlade širom svijeta, uključujući i relativno svježe formiranu crnogorsku, primorane da uvode niz mjera da bi nekako obuzdale krizu koja prijeti.
Međutim, u nedostatku efektnih mjera u borbi sa nekontrolisanim rastom cijena, inflacijom i ekonomskom krizom, često se poseže za populizmom. Odluka o povećanju cijena goriva za luksuzne jahte koju je Vlada Crne Gore donijela početkom mjeseca, za sad je najbolji kandidat da dobije titulu ”jeftini populizam godine” ili čak decenije.
Podsjetimo, jahte i brodovi više neće moći da sipaju gorivo u Crnoj Gori po povlašćenim cijenama, kao što je to prethodno bilo moguće, nakon što je Ministarstvo finansija početkom juna ukinulo povlasticu po kojoj su vlasnici jahti za rekreaciju sipali gorivo bez plaćanja akciza i poreza državi.
Populizam i selektivna statistika
Kako su iz tog resora ranije saopštili za RSE, državni budžet je od 2018. godine, kada su povlastice uvedene do danas, izgubio 59 miliona po osnovu nenaplaćenih akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV) na promet goriva za jahte i brodove.
Međutim, iako su iz Vlade govorili o navodnim gubicima, nijesu saopštili podatke koliko je država u posmatranom periodu dobila od jahting turizma, pa se u startu nameće sumnja da je u pitanju selektivna statistika koja služi da se opravda populistička priča da se ”uzima od bogatih” i da je ovakva odluka dobra za građane i državu.
Iako u Ministarstvu finansija smatraju da ta odluka neće imati negativne efekte na jahting turizam, struka kaže drugačije.
Iz Udruženja pomorskih agenata Crne Gore u svojim saopštenjima ukazuju da bi to moglo imati izrazito negativan uticaj na nautički turizam i pomorsku privredu. Tajming za ovakvu odluku ocjenjuju nepogodnim, s obzirom na to da je ljetnja sezona već počela te da su mnogi planovi putovanja unaprijed dogovoreni.
Zoran Kovačević, koji je doktorirao na temu nautičkog turizma, a u Brodogradilištu Bijela je bio zaposlen na mjestu Savjetnika za jahting program, u izjavi za portal Aktuelno ističe da ovakva odluka Vlade ”poprima obrise populističkog karaktera”.
Odluka populistička, bez konsultacije sa strukom
”Odluka Vlade o vraćanju naplate akiciza na gorivo koje, pod posebnim uslovima, utaču strane jahte u Crnoj Gori je nepovoljna za sve učesnike u formiranju kompleksnog nautičkog proizvoda, posebno ako se uzme u obzir trenutak u kojem se ona donosi”, smatra dr Zoran Kovačević.
Ističe da je odluka donesena od strane ljudi koji se bave budžetskim finansiranjem i da poprima obrise populističkog karaktera.
“Populizam se ogleda u tome što ćemo mi sada uvesti akcize bogatima bez konsultacije sa strukom. Iz ugla običnog građanina to izgleda kao jedna podržavajuća mjera, ali da se konsultovala struka – shvatilo bi se da je Crna Gora na gubitku. Ti ljudi možda neće doći jer im je jeftino gorivo bilo jedan od dodatnih motiva da posjete destinaciju koja im nije kompletna”, kazao je Kovačević za naš portal.
Smatra da i same subvencije koje su uživali nijesu dovele do zaokruživanja naše ponude, jer kako navodi, mi, za sad, nemamo servise za velike jahte.
“Imamo servise samo za manja plovila, a to je jako bitan faktor jer ako se korisnicima većih plovila nešto desi – oni ne mogu da riješe svoj problem. Stoga im je to vrlo ograničavajući faktor u izboru destinacije. Kada uzmemo u obzir sve okolnosti dolazimo do toga da mi nijesmo kompletna destinacija u odnosu na konkurentske”, objašnjava Kovačević.
Gubitak za marine i kompanije koji opslužuju jahte
Smatra da se šteta ne pravi samo onima koji utaču gorivo, već i cijelom uzajamnom lancu finansiranja. Podsjeća da su u Crnoj Gori su u proteklih 15 godina izgrađene tri velike marine za sidrenje i servis mega-jahti, Porto Montenegro i Luštica Bej u Tivtu i Porto Novi u Kumboru kod Herceg Novog.
“Ukoliko ne budemo imali posjetu stranih jahti, gubitak će osjetiti veliki broj ljudi – od marina i kompanija koje ih dočekuju, onih koji organizuju specijalne izlete, pa sve do restorana i trgovina koje ih snadbijevaju. To su vrlo značajni potrošači, a njima je gorivo vrlo bitna stavka. Riječ je o ljudima koji imaju jako puno novca i oni upravljanje finansijama predaju kapetanima ili menadžment kompanijama koje im vode ta plovila. Tako da pri izboru destinacije svi faktori se uzimaju u obzir jer oni rukovode budžetiranjem”, ističe Kovačević.
Zbog ratnih dešavanja u Ukrajini cijene da će ove godine, kako kod nas, tako i u hrvatskim i drugim EU mediteranskim destinacijama, izostati ne tako mali dio nautičke turističke tražnje sa istočnih tržišta.
“Treba napomenuti, da je Crna Gora, zahvaljujući raznim subvencijama u kontekstu podsticajnih razvojnih politika u ovom segmentu turističke ponude uspjela da privuče investitore i izgradi međunarodno konkurentne nautičke turističke kapacitete”, navodi Kovačević i upozorava da povećanje cijena goriva može ugroziti sve što je do sad postignuto u ovom segmentu.
Đukanović pozvao na preispitivanje naplate akciza
Među protivnicima vraćanja akciza i poreza na gorivo za jahte i druga luksuzna plovila je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je neposredno nakon usvajanja, pozvao Vladu da urgentno preispita rješenje o naplati akciza na gorivo za jahte.
“Snabdijevanje jahti gorivom bez akciza bio je naš od starta ponuđeni ‘mamac’ koji je našu ponudu u marinama učinio primamljivom vlasnicima megajahti u odnosu, i na do tada neprikosnovenu konkurenciju na Mediteranu”, saopštio je Đukanović na Twiteru konstatujući da se akcizama ugrožava komparativna prednost Crne Gore u oblati nautičkog turizma.
Veoma loš tajming
Odlukom Vlade Crne Gore iz 2018. godine, vlasnici jahti su bili oslobođeni akciza i poreza na gorivo, što je tada predstavljalo šansu da se Crna Gora probije na tržište nautičkog turizma, odnosno za privlačenje većeg broja jahti, brodova i visokoplatežnih turista u Crnu Goru.
Treba naglasiti da naša zemlja priprema da omogući remont jahti na lokaciji nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj, čime će se zaokružiti kompletna ponuda vlasnicima i posadama jahti, kao vrlo važnim akterima turističke potrošnje u svakoj zemlji. Stoga je jasno da trenutak za odluku Vlade da se vrati obaveza naplate akciza na gorivo za jahte za rekreaciju, nije mogao biti gori.
Ostaje samo da vidimo da li će ova odluka pogubno uticati na razvoj nautičkog turizma i da li će država na duge staze ispaštati zbog nečega što nedvosmisleno izgleda kao krajnje populistički potez za trenutnu političku korist.
Aleksandra Popović