Joković: Neizostavno potrebna reforma šumarskog sektora

Sektor šumarstva u Crnoj Gori se danas suočava sa brojnim izazovima kako unaprijediti praksu upravljanja šumama da bi se ostvarila vizija šumarstva i unapređenje postojećeg stanja svih šuma, tako da zaštitne, ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šuma budu izbalansirane, a održivost obezbijeđena, zbog čega je potrebno uspostavljanje novog organizacionog modela i promjena koncepta upravljanja šumama, poruke su sa održane Konferencije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) na temu -izrada Nove strategije razvoja 2023 – 2028. godine.

Kako je saopšteno iz MPŠV, tokom konferencije, kroz konstruktivan dijalog istaknuti su problemi koji opterećuju poslovanje sektora šumarstva i drvne industrije i predočene smjernice za njihova rješavanja kroz izmjene Zakona o šumama i izradu Nove strategije.

Potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković je iskazao zadovoljstvo zbog početka reforme u sektoru šumarstva, koji predstavlja potencijal za ekonomski i ukupni razvoj Crne Gore.

Govoreći o bogatstvu biodiverziteta i potencijalima sektora Joković je naglasio da ostvareni rezultati nijesu ni blizu onih koji se očekuju, a daleko su od realno mogućih, te da je u tom pravcu planirana reforma neophodan odgovor i rješenje.

“Urađeno je više analiza od strane više referentnih institucija (Državne Revizorske Institucije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Komisije za koncesije), kao i konsultantskih kuća iz Slovenije koje su ukazivale na slabosti koncesionog sistema korišćenja šuma i nizak stepen valorizacije vrijednih šumskih resursa.

Svjesni smo da nas na putu reforme čeka mnogo izazova, koji zahtijevaju prave odgovore. Da bi smo im uspješno odgovorili, nema sumnje, moramo svi biti svjesni situacije u kojoj se nalazimo, i moramo imati razumijevanje. Neophodno nam je jedinstvo bez obzira na partijske i druge pripadnosti, jer čuvajući i unaprjeđujući šume popravljamo kvalitet naših života, ali i ostavljamo bogatstvo generacijama koje će nas naslijediti. Nemamo pravo da im ostavljamo manju vrijednost od one koju smo naslijedili od naših predaka “, poručio je resorni ministar.

Joković je najavio da se uskoro kreće sa implementacijom šumarskog informacionog sistema uz podršku Evropske unije kroz IPA instrumente podrške.

Ambasadorka Republike Bugarske u Crnoj Gori, Meglena Plugčijeva istakla je da su se u prethodnom periodu suočavali sa sličnim strukturalnim problemima u oblasti šumarstva i iskazala spremnost Republike Bugarske da uputi neophodnu ekspertsku pomoć i podršku, posebno u dijelu razmjene iskustava i ekspertske podrške.

Kako je ambasadorka naglasila, oblast šumarstva je značajna kao ekonomska i socijalna vrijednost koju je potrebno razvijati kroz profesionalni menadžment i snažnu političku volju uz uvjerenje da će Crna Gora iskoristiti ogroman potencijal za unapređenje sektora u narednom periodu.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović je pozdravio inicijativu reforme upravljanja šumama, naglasivši da se posebno moramo fokusirati na stvaranje modela kojim će se smanjiti uvoz i stvoriti uslovi kako bismo proizvodili finalne proizvodi.

Govoreći o potencijalima za razvoj i korišćenje obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori, Đurović je predočio čvrsto opredeljenje Vlade Crne Gore za daljim razvojem sektora i korišćenja naših prirodnih resursa na najbolji način.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma je tokom izlaganja ukazao na pozitivne ekonomske pokazatelje za 2022. godinu, istakavši da u ovoj godini imamo značajan rast izvoza i najmanju stopu nezaposlenosti otkada se mjeri po MONSTAT-u. Đurović je naglasio da će prihodi od turizma biti preko milijardu eura, te da će bilansi naših kompanija, u svim sektorima biti bolji nego ikada.

Glavni ekspert za izradu Strategije razvoja šumarstva u Crnoj Gori, profesor Milan Medarević iskazao je uvjerenje da ćemo sinergetskim djelovanjem i saradnjom riješiti probleme u vezi strateškog planiranja u oblasti šumarstva.

Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, Dragan Otašević je predočio da je neophodna i promjena koncepta upravljanja šumama, sa njim vezanog obezbjeđivanja poslova od javnog interesa, kao i budžetskog finansiranja istih. Otašević je istakao da ubuduće, poslovi na korišćenju šuma ne bi trebalo da se finansiraju iz budžeta, nego direktno iz prihoda od prodaje drveta, odnosno drvnih sortimenata.

Kako je istakao, na taj način bi se uštedjela i značajna budžetska sredstva, koja bi posljedično ostala na raspolaganju za optimalnije finasiranje (nekomercijalnih) poslova i mjera od javnog interesa.

„Dosadašnji način gazdovanja šumama – koncesije i prodaja drveta u dubećem stanju nijesu dali dobre rezultate, a trebale su da budu zamajac za drvnu industriju odnosno finalizaciju. U Crnoj Gori su prepoznati pravci razvoja, a to su: turizam, poljoprivreda i drvna industrija. Dok se u turizmu i poljoprivredi napravljeni značajni iskoraci, rezultatima u razvoju drvne industrije nijesmo zadovoljni. Zato je neophodno preći na uspostavljanje novog organizacionog modela koji će omogućiti da se državnim šumama kao dobrom od javnog interesa gazduje na ekološki održiviji, socijalno odgovorniji i ekonomski efikasniji način“, naglasio je Otašević.

Tokom Konferencije najavljeno je da će se u narednom periodu izvršiti izmjene i dopune Zakona o šumama, uz donošenje Nova strategije razvoja šumarstva za naredni petogodišnji period na osnovu kojih će se uspostaviti zakonski okvir za sprovođenje reforme sektora šumarstva pri čemu će se domaće zakonodavstvo u ovoj oblasti uskladiti sa evropskim zakonodavstvom, evropskom politikom i standardima.