Jelušić: Svi zajedno ka izgradnji rodno inkluzivnijeg i pravednijeg društva na korist žena i muškaraca

Svi državni organi, svi donosioci politika na zakonodavnom planu i svi izvršioci politika na izvršnom planu, treba da znaju da su žene u malom i srednjem biznisu ranjiva kategorija, poručila je poslanica Božena Jelušić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost koja se pridružila kampanji „Ona pokreće biznis“ koju je pokrenuo Investiciono-razvojni fond u cilju podsticanja i afirmacije ženskog preduzetništva i osnaživanja žena u Crnoj Gori.

Ne samo zbog (ne)mogućnosti ulaska na taj teren, već zbog čitavog sistema mjera koje im ne idu u prilog. Žene najčešće obavljaju i neplaćeni rad i brinu o porodici, o djeci, starima i nemoćnima kojima je potrebna pomoć. Zato će se mnoga od tih preduzeća susresti sa dodatnim poteškoćama pa je važno da, počev i od ove akcije, svi zajedno krenemo ka izgradnji jednog rodno inkluzivnijeg i pravednijeg društva na korist žena i muškaraca, kazala je poslanica Jelušić.

Ona je kazala da je inicijativa IRF-a – usmjerena ka osnaživanju žena koje su već prošle kroz osnivanje i razvijanje sopstvenog biznisa i kroz projekte osnaživanja žena koje tek žele da se upuste u ovu vrstu avanture – nešto što je Crnoj Gori neophodno.

Jelušić je saopštila da su, Prema indeksu rodne ravnopravnosti, žene u Crnoj Gori najmanje jednake u domenu moći i novca.

“I upravo ta dva činioca otkrivaju koliko su žene onaj dio populacije koji zaostaje, što posljedično najviše košta samu Crnu Goru kao zajednicu. Takođe, prema Indeksu rodne ravnopravnosti, u Crnoj Gori je veoma malo nekretnina knjiženo na žene. Tamo stoji da je to svega četiri odsto ukupnih nekretnina. Ukoliko je tako, onda je jasno sa koliko problema se žene Crne Gore susreću kada žele da same pokrenu svoj biznis i kada požele da imaju jednak pristup mogućnostima – kazala je poslanica Jelušić.

Ona je ocijenila da su dodatne mjere neophodne i zbog toga što je kod nas jedan od najvećih problema sistemska nepravda partijarharta, koja se sprovodi bez želje muškaraca da je svjesno čine, ali sa vrlo jasnim posljedicama. Njih je lako vidjeti i na njih treba odgovoriti adekvatnim društvenim, ekonomskim i političkim mjerama.

“Prije svega, riječ je o tome da postoji jedna uvriježena i okamenjena raspodjela rodnih uloga iz kojih je ženama vrlo teško da iskorače. To znači da je za žene „rezervisan“ prije svega privatni, a ne javni prostor. To znači da je njima namijenjen i neplaćeni rad, da im je namijenjeno da njihova prva i isključiva obaveza bude briga o porodici, a ne preduzimljivost u biznisu”, kazala je Jelušić.