Izvršni direktor Montenegro Airlinesa Vlastimir Ristić, saopštio je da je avio linija ka Beogradu najbolja linija u regionu, ali da od te vazdušne saobraćajnice velike prihode ostvaruje i Er Srbija.
“To je linija koja je za nas izuzetno značajna. Ali, ne samo za nas. Jednako ili čak više prihoda donosi i Er Srbiji, koja osim lokalnih putnika, iz Crne Gore na ovoj liniji ima tranzitne putnike, koji putuju iz Beograda dalje, kako u Evropu, tako i širom svijeta, a prvenstveno, direktnim letom u SAD”, rekao je Ristić u intervjuu za Dnevne novine.
On je saopštio da je Montenegro Airlines u martu, aprilu i maju ostvario 11,3 miliona eura manje prihoda nego u istom periodu prošle godine.
“Naš bruto prihod za mart, april i maj u 2019. je bio 13,17 miliona eura, u istom preriodu ove godine imamo 1,79 miliona eura. Nije potrebno biti posebno upućen u avijaciju da bi se lako uvidjela dimenzija problema. No, kriza uveliko traje”, kazao je Ristić.
DN: Koji je to najveći izazov s kojim ćete se suočiti u ovoj godini? Da li je to recimo obnavljanje vazdušnog saobraćaja sa Beogradom, budući da je avionima MA zabranjeno slijetanje na beogradski aerodrom?
RISTIĆ: Teško je izdvojiti neki pojedinačni izazov kao najozbiljniji. Kako zbog brojnosti tako i zbog povezanosti, tj. međusobnog uticaja. Obnavljanje linija za Beograd iz Podgorice i Tivta, koja je u cijelom regionu najbolja linija, je svakako jedan od naših zadataka najvećeg prioriteta.
DN: Kada će se normalizovati situacija, budući da je u pitanju jedna od najznačajnih linija za našeg prevoznika?
RISTIĆ: Mi pratimo razvoj situacije i nadamo se stabilizaciji epidemioloških prilika do nivoa koji omogućava saobraćanje. To je linija koja je za nas izuzetno značajna. Ali, ne samo za nas. Jednako ili čak više prihoda donosi i Er Srbiji, koja osim lokalnih putnika, iz Crne Gore na ovoj liniji ima tranzitne putnike, koji putuju iz Beograda dalje, kako u Evropu, tako i širom svijeta, a prvenstveno, direktnim letom u SAD. Mi taj posao radimo zajedno, partnerski, takozvanim „code sharing“ ugovorom. Naš je zajednički interes da građani Crne Gore budu što bolje povezani sa svijetom, pa i sa onim destinacijama gdje MA ne leti direktno. Tome doprinosimo i na ovaj način.
DN: Najavili ste širok spektar linija prema zapadnim zemljama koje će biti aktivne već od ove sedmice. Kada će biti uspostavljene linije sa Rusijom?
RISTIĆ: Obnovili smo letenje, na skroman način, 12. juna letom za Ljubljanu. Slijede letovi ka destinacijama u Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj i Danskoj i oni će se realizovati do kraja juna. Bio je planiran i Pariz, ali na žalost, epidemiološki rizik je bio previsok da bi naše operacije mogle biti obavljene. Morali smo do kraja juna da otkažemo letove za Francusku. No, posljednjih dana imamo ipak ohrabrujuće informacije koje dolaze iz evropskih zemalja, te očekujemo da ćemo u prvim danima jula uspostaviti letove i ka ostalim destinacijama u planu letenja za ljeto 2020. Ali, ipak moram reći, konačna realizacija letenja zavisiće od odluka i smjernica domaćih i međunarodnih tijela nadležnih za oblast civilne avijacije, odnosno od ukidanja zabrana, čestih izmjena ograničenja u putovanjima i zdravstvenih mjera u zemljama naših odredišta. Epidemija u Rusiji je naišla kasnije u odnosu na zapadne zemlje i otuda moramo duže čekati sa uspostavljanjem saobraćaja. Trenutna prognoza se vezuje za prvu sedmicu avgusta. Ali, svakodnevno pratimo, i reagovaćemo čim se situacija popravi.
DN: Na čelu ste nacionalnog avio-prevoznika u veoma teškom trenutku. Vlada je obećala da će realizovati zakon i plan koji će oporaviti Montenegro Airlines. Šta su prvi koraci?
RISTIĆ: Najprije, mora otpočeti puna primjena zakona koji je ranije usvojen. Trenutno se čeka mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije. Završene su dodatne analize koje su tražene i koje će, siguran sam, pokazati opravdanost državnog ulaganja u nacionalnu avio-kompaniju. Takođe, nakon što bude jasnije kako će izgledati poslovanje poslije pandemije i nakon normalizovanja saobraćaja redefinisaćemo komercijalnu strategiju i shodno tome sagledati organizacionu strukturu kompanije. Ovaj zakon predstavlja drugu šansu za nacionalnog avio-prevoznika na način što će osloboditi MA određenih ograničenja i tereta iz prošlog perioda i stvoriti preduslove za normalno poslovanje, kroz investicije u nabavku aviona i restauraciju motora. Zakon se implementira u trajanju od pet godina i sprovodi se u tri faze. Prva faza je pretvaranje potraživanja u povećanje akcionog kapitala države. Potraživanja koja su bila nenaplativa, a koja bi u slučaju likvidacije pala na teret države, dobijaju novi kvalitet kao aktiva države. Znači, ne radi se o opraštanju niti plaćanju duga MA. Druga faza je ulaganje u restauraciju motora, a treća, razvojna faza, je kupovina aviona koji bi bili u vlasništvu Montenegro Ailrinesa.
DN: Koliki je značaj za državu avio-kompanije?
RISTIĆ: Ono što je potrebno u ovoj prilici istaći je društvena funkcija i značaj nacionalne avio-kompanije za svaku državu. Jedino nacionalne kompanije, uopšte i ima- ju takvu funkciju. Sve ostale su nastale zbog profita osnivača, i njihov zadatak je time u cjelosti definisan. Lijepo se to vidjelo proteklih mjeseci kada su sve komercijalne i niskobudžetne avio-kompanije stale, a nacionalne stavile resurse u službu države i naroda, evakuišući građane iz ugroženih područja i dovozeći neophodan sanitetski materijal. Koliko je to bitno, ponajbolje znaju članovi porodica naših državljana koji su letovima MA u jeku pandemije dolazili kući. U pitanju su desetine hiljada ljudi. Ova okolnost podcrtala je značaj nacionalnih avio prevoznika, i otuda nastojanja vlada zemalja iz cijelog svijeta da desetinama, stotinama, pa čak i milijardama eura spašavaju svoje avio-kompanije. Ne moramo ići daleko. Primjere kako za ovu stvar tako i za suprotnu situaciju – kada nemate svog avio-prevozioca imamo u regionu.
DN: Analitičari avio-saobraćaja kažu da je sada vrijeme za kupovinu ili iznajmljivanje aviona budući da su najjeftiniji. Da li MA ima u planu obnovu flote? Da li ćete imati pomoć države za recimo nabavku aviona?
RISTIĆ: Trenutno Montenegro Airlines radi flotom od četiri vazduhoplova, od čega su tri aviona tipa Embraer 195 i jedan tipa Fokker 100. U vlasništvu MA je samo Fokker, dok su dva aviona iznajmljena do 2023. odnosno 2024. godine, a jedan u procesu otplate putem finansijskog lizinga koji se završava 2022. godine. Kako smo već rekli, treća faza u realizaciji zakona o MA je kupovina aviona. Taj posao radićemo fazno, ozbiljno pokušavajući da procijenimo potrebe i ponudu na tržištu. Svakako da pad komercijalne aktivnosti, pa i broja operativnih avio-kompanija, na tržište stavlja mnogo aviona koji sada postaju dostupni. Tržište, kao uvijek, reaguje. To je pozitivna okolnost za sve avio-kompanije, nakon brojnih negativnih koje svakodnevno imamo. Kada do kraja definišemo potrebe, ući ćemo u ovaj posao, logikom savjesnog privrednika, vodeći računa da odaberemo letilice koje u našim uslovima mogu imati najbolja iskorišćenja. Postojeći ugovori o lizingu koje imamo sa kompanijom GECAS, i duga operativnost tih aviona, koji su iz fabrika došli kod nas, upućuje nas na njih kao prvog ponuđača. No, opet, nećemo biti isključivi. Pokušaćemo da maksimalno iskoristimo tržišnu priliku za nabavku jeftinijih aviona, kao posljedice COVID-a. U kojoj mjeri će to biti sprovodivo, vidjećemo. Moramo najprije do kraja izučiti raspoložive opcije.
DN: Kakva će avio-industrija biti nakon korone?
RISTIĆ: Letovi se obnavljaju ograničeno, ljudi i dalje uzdržano putuju, i to je nastavak problema. Radimo po jedan ili dva leta dnevno! Prognoze tijela od autoriteta u avio-industriji ukazuju da će trebati naredne dvije godine da se avio-promet stabilizuje i dostigne nivo iz 2019. godine. Optimistično, rekli bismo!