Rast bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini biće 3,2%, što je pad u odnosu na prošlogodišnjih 3,9%, a do 2021. se očekuje da siđe na nivo od 2,8%, saopšteno je na današnjoj konferenciji za medije na kojoj je Svjetska banka predstavila 16. Redovnoi ekonomski izvještaji SB za Zapadni Balkan (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija).
Razlozi pada su pad investicija i izvoza, ali i rast neizvjesnosti na globalnom nivou.
„Neočekivano snažno globalno usporavanje i povezane neizvjesnosti bi uticali na rast i mogli bi ograničiti prostor za snažnija unaprjeđenja tržišta rada i dobrostanja“, ocjenjuje se u Izvještaju Svjetske banke za Crnu Goru.
Javni dug će rasti do nivoa od 78% BDP-a, ali po predviđanjima Svjetske banke, 2021. godina će biti prelomna za crnogorske finansije jer će tada dug pasti na 62,3% BDP-a, a zbog završetka velikih infrastrukturnih projekata koji uzrokuju veliki uvoz, očekuje se i da fiskalni deficit pređe u suficit.
Pozitivan trend rasta zaposlenosti se nastavio, uglavnom, u građevinarstvu, turizmu i ostalim uslugama.
Stopa nezaposllenosti je trenutno 14,3%.
Rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji u 2019. nakon značajnog usporavanja, na Kosovu se očekuje i dalje snažan rast od 4%, dok većina ekonomija u regionu bilježi sporiji rast u odnosu na godinu ranije.
Iako se za 2020. i 2021. predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018.
“Kontinuirani rast u regionu pomoći će u otvaranju novih radnih mjesta, uključivanju većeg broja žena na tržište rada i u rješavanju izazova emigracije,” kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
“Međutim, pojava ekonomskih oblaka na horizontu ukazuje na potrebu da kreatori politika ojačaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i riješe rastuću fiskalnu neravnotežu, kako bi nadogradili ove uspjehe i stimulisali održivi rast“.
Uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. U poređenju sa prošlom godinom, do juna ove godine, otvoreno je 150.000 novih radnih mesta u regionu, Ovaj trend obuhvata 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina ovih radnih mjesta otvorena u Albaniji.
Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44% stanovnika radno-aktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48%, te su zabrinjavajuće sve veće međuregionalne razlike u rezultatima tržišta rada. I na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019, što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.
U kontekstu sve veće neizvjesnosti u regionu, izvještaj poziva na brzo unaprjeđenje javne potrošnje i konkurentnosti. Strože kontrole potrošnje na plate, smanjenje poreskih izdataka i bolje ciljanje socijalnih davanja mogu dovesti do više javnih investicija, veće jednakosti i stvaranja fiskalnih rezervi za ublažavanje rizika u regionu.