Utorak, 31 Januara, 2023
Rubrika:

IMA LI NOVCA U DRŽAVNOJ KASI: Prihodi veći zbog inflacije, populizam podiže rashode, nema kapitalnih projekata

Tekuća potrošnja će u 2023. godini po prvi put od  2015. godine (ako izuzmemo 2020. kao kriznu), biti veća od izvornih prihoda, te će imati deficit od oko 136 miliona eura ili 2,4 odsto BDP. Ovoliko povećanje tekuće budžetske potrošnje je posljedica populističkih povećanja troškova bruto zarada za blizu 70 miliona eura ili oko 1 odsto BDP, povećanja transfera za socijalnu zaštitu za 87 miliona eura, kao i povećanja izdataka za penzije za oko 35 miliona eura

Vlada Crne Gore se u kontinuitetu hvali povećanim prihodima u budžetu i smanjenim rashodima. Ova informacija, kada bi bila pokazatelj realnih reformi u javnim finansijama, obradovala bi mnoge. Međutim, radi se o sticaju okolnosti koje nijesu dobre ni za državu ni za građane, kao i selektivnom posmatranju realnog stanja u državnoj kasi.

Istina je, međutim, da su porasli samo prihodi od PDV-a, što je posljedica inflacije, dok su sve druge kategorije uglavnom ispod plana zbog programa Evropa sad. Inflacija nikada nije dobra vijest za građane, a portal Aktuelno je više puta upozoravao da je Crna Gora od aprila 2022. godine ušla u zonu dvocifrene ili galopirajuće inflacije. Zabrinjavajuća je i činjenica da je inflacija u Crnoj Gori veća nego u Eurozoni što do sada najčešće nije bio slučaj.

Inflacija nije samo ”uvezena”

Sve ovo navodi na zaključak da inflacija kod nas nije samo “uvezena” kako se to najčešće objašnjava, odnosno nije samo proizvod pandemije i rata u Ukrajini, već jedan njen dio jeste internog karaktera, izazvanog u najvećem dijelu programom Evropa sad.

Takođe, na ruku povećanim prihodima u odnosu na plan je išla i fiksalizacija, ali sve to nije dovoljno da se mogu u potpunosti pokriti nedostajuća sredstva. Jer i pored svega navedenog, prihodi budžeta su svaki mjesec sve manji u odnosu na planirano do mjere da ih skoro više ne vrijedi ni pominjati. Da nije bilo inflacije, na čiju stopu u ovom procentu se naredne godine ne može računati, i prihodi od PDV-a bi bili ispod planiranog, kao i svi ostali, jer nijesu posljedica reformi koje obezbjeđuju stabilnost u dugom roku.

Novac se uglavnom troši na finansiranje populizma

Osim toga, kapitalni izadaci su ispod plana, što pokazuje da nema novih infrastrukturnih projekata, kao i bruto zarade i rashodi za penzije. Za očekivati je da će se to do kraja godine povećati, uz isplatu dugovanja za zdravstvo i ostalih neizmirenih obaveza. Zbog toga je potpuno realno da će, do kraja godine, i rashodi premašiti planirano.

Nepoznato koliko fali

Koliko državi nedostaje sredstava u ovoj godini, još uvijek nije poznato. Ministar finansija Aleksandar Damjanović je zbunjivao javnost izjavama o nedostajućim sredstvima od 170 miliona, pa 270, pa 350… Sada kaže da će zaduženje biti manje od 350 miliona koliko je dozvoljeno rebalansom budžeta. Da se ministar ne snalazi baš najbolje kada je u pitanju punjenje državne kase, pokazuje i podatak da su prihodi veći, rashodi manji, obećava se povećanje zarada u javnom sektoru, dok sa druge strane, razmišlja o vraćanju doprinosa za zdravstvo, povećavaju se akcize na gorivo, planira novo zaduženje…

Milojko Spajić i Aleksandar Damjanović: Magovi demagogije i populističke politike

Još je veće pitanje šta će biti sa budžetom u 2023. godini? Inflacija će morati ući u stabilnije tokove, a prvi šok izazvan ratom u Ukrajini i posljedicama na tržištu hrane i energenata će takođe biti djelimično prevaziđen. Sudeći po strukutri Prijedloga Zakona o budžetu za 2023. svi rashodi su povećani, dok će ekonomija slabije rasti, a i stopa inflacije će biti niža.

Potrošnja veća od prihoda

Predlog budžeta za 2023. godinu iznosi 2,85 milijardi eura  ili 165 miliona eura više u odnosu na rebalans za 2022. godinu. Planirani izvorni prihodi za 2023. godinu su 2,15 milijardi eura ili oko 220 miliona eura više nego u rebalansu za 2022. Planirani rashodi za 2023. godinu iznose 2,51 milijardi eura ili 144 miliona eura više nego što je predviđeno rebalansom budžeta za 2022. Projektovani deficit budžeta je 366,3 miliona eura ili oko 6 odsto BDP.  To predstavlja nastavak trenda visokog deficita, koji je rebalansom za 2022. godinu procijenjen na oko 8 odsto BDP, uz pretpostavku da će do kraja godine biti niži.

Tekuća potrošnja će u 2023. godini po prvi put od  2015. godine (ako izuzmemo 2020. kao kriznu), biti veća od izvornih prihoda, te će imati deficit od oko 136 miliona eura ili 2,4 odsto BDP. Ovoliko povećanje tekuće budžetske potrošnje je posljedica populističkih povećanja troškova bruto zarada za blizu 70 miliona eura ili oko 1 odsto BDP, povećanja transfera za socijalnu zaštitu za 87 miliona eura, kao i povećanja izdataka za penzije za oko 35 miliona eura.

L.P.Đ.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
mnenk
08.12.2022-09:43 09:43

Zašto su Ervin Ibrahimović i BS i dalje u četničkoj vladi brata Abaza, tim i takvim ljudima je dps dao sve. Zašto se ne objavljuje afera Makedonija za brata Abaza, šta se čeka?