Sportsko-rekreativni ribolov je velika šansa za crnogorski turizam, poručio je Miodrag Ilić, kandidat za poslanika liste “Preokret za sigurnu Crnu Goru – Srđan Perić”.
“Crnogorske vode čine Crnu Goru veoma privlačnom destinacijom za sportsko-rekreativni ribolov. Blizina ribolovnih voda aerodromima, netaknuta priroda i prisustvo autohtonih ribljih vrsta samo su neke od prednosti koje Crna Gora nudi”, saopštio je Ilić.
Preduslov za ovo su, kaže on, “čiste rijeke i oporavak ribljeg fonda”.
“Od sportsko-rekreativnog turizma bi poseban benefit imao lokalni turizam. Prema procjenama Evropskog ribolovnog saveza, u Evropi ima preko 25 miliona ribolovaca. Zbog svojih prirodnih bogatstava treba da iskoristimo taj potencijal i privučemo ribolovne rekreativce u Crnu Goru”, poručio je Ilić.
Navodi da ako imamo u vidu da prosječni ribolovac iz EU kao turista dnevno potroši oko 250 eura, što uključuje smještaj, hranu, razonodu i kupovinu opreme, onda je, kaže on, “jasno koliko ova grana turizma može biti isplativa”.
“Ribolovni turizam nudi priliku za zaradu ne samo subjektima koji upravljaju vodama, već i turističkim vodičima, ugostiteljima, taksistima i pružaocima usluga iznajmljivanja vozila, odnosno čitavom lancu u nizu. Na primjer, prema podacima turističkih agencija, sedmodnevna ribolovna tura u prosjeku košta oko 1.500 eura po osobi. Tura uključuje šest dana
pecanja, sedam noćenja u kampu, vodiča za ribolov, prevoz od i do ribolovnog mjesta i dozvole za ribolov”, pojasnio je Ilić.
Za razvoj ribolovnog turizma, po njegovim riječima, potrebno je dobro upravljanje i podrška države, posebno u pogledu sprečavanja krivolova i devastacije korita rijeka.
“Za oporavak i održivo korišćenja ribljeg fonda i ribolovnih potencijala ključno je formirati Zavod za ribarstvo, koji bi funkcionisao pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede i bio zadužen za obavljanje poslova iz oblasti slatkovodnog ribarstva. Između ostalog, taj organ bi bio odgovoran za prikupljanje podataka, praćenje stanja voda i ribe, izdavanje ribolovnih dozvola kroz digitalizovani centralni registar, kao i nadzor nad radom ribolovnih društava. Takođe, taj organ bi funkcionisao i kao naučno-istraživački centar, koji bi imao dva mrijestilišta, jedan za crnomoski i jedan za jadranski sliv. Vrlo bitna karika u svemu ovome je Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje bi oformilo posebnu jedinicu za ekološki kriminal koja bi se bavila i pitanjem krivolova”, istakao je on.
Osim krivolova, kako još dodaje, potrebno je zaštititi vode i od zagađenja, posebno od otpadnih voda, odlaganja otpada, eksploatacije šljunka, nelegalne sječe šuma i gradnje malih hidroelektrana.
“Ribolovni turizam nije masovnog tipa, pa ne može doći do velikog pritiska na infrastrukturu i na prirodu. Ribolovna sezona može trajati do devet mjeseci, a ulaganja su minimalna u odnosu na neke druge, mnogo rizičnije grane turizma kao što je skijanje. Ribolovci su po pravilu bolje platežne moći od ostalih turista, a Crna Gora ima potencijal da odgovori na njihove potrebe. Zato su nam potrebne sigurne vode i siguran prostor”, zaključio je Ilić.