Potpredsjednik Vlade Crne Gore za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović juče je sa saradnicima posjetio Rudnik uglja AD Pljevlja i tom prilikom poručio da njegov resor podržava sve aktivnosti koje su na korist Rudnika uglja.
Ibrahimović je prisustvovao sjednici Odbora direktora na kojoj je izvršena prezentacija Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor pod nazivom “Studija mogućnosti proizvodnje cementa sa niskim faktorom klinkera (LC3) na bazi mineralnih sirovina u Rudniku uglja AD Pljevlja sa rezultatima tehnoloških ispitivanja laporca, gline, krečnjaka i gipsa za potrebe gradnje fabrike cementa“.
Na samom početku, predsjednik Odbora direktora Dušan Janjušević istakao je da je došlo do smanjenog interesovanja za energetski sektor zbog, kako je rekao, političke krize na državnom nivou, iako bi, dodao je Janjušević, resorno Ministarstvo moralo da ima daleko intenzivniju komunikaciju s obzirom na medijske pritiske koji se vrše prema Rudniku uglja.
Janjušević je napravio i određenu rekapitulaciju uticaja energetske krize na evropske države, ističući primjere Italije, Njemačke i Austrije koje otvaraju nove termoelektrane.
“Energija i hrana su suštinski segmenti u svakom društvu. Zadovoljstvo mi je što je ministar Ibrahimović danas sa nama, ali neophodna nam je učestalija komunikacija. Stoga, lično se zalažem da je potrebno osnovati Ministarstvo rudarstva i energetike, imajući u vidu značaj energetike za Crnu Goru”, rekao je Janjušević.
Ukinuli otpremnine za menadžment, plate radnicima iznose oko 1.000 eura, nijedan radnik ne može otići u penziju a da ne riješi stambeno pitanje
Izvršni direktor Milan Lekić je upoznao ministra sa zatečenim problemima i izazovima koji su se ispostavili pred novim rukovodstvom Rudnika uglja.
“Kada smo, u aprilu prošle godine, preuzeli odgovornost za upravljanje kompanijom, zatekli smo, prije svega, katastrofalno stanje u kojem se nalazila mehanizacija. Primjera radi, imali smo situaciju da je od 17 dampera nosivosti 100 tona na dnevnom nivou u pogonu bilo 3. Zatekli smo, maltene, prazne magacine, bez rezervnih dijelova. Zatekli smo fingirane rezultate poslovanja i prikazanu dobit za 2020. godinu. Zatekli smo raubovano ležište u površinskom kopu Potrlica. Stoga, po dolasku na poziciju izvršnog direktora formirao sam radnu grupu, koja je sastavljena od 20 inženjera iz naše kompanije i tri projektanta iz Instituta za rudarstvo i metalurgiju iz Bora, sa zadatkom da nedvosmisleno, komisijski, utvrde da li je ležište u kopu Potrlica raubovano i da li je eksploatacija uglja i otkrivke rađena po projektu. Izvještaj je pokazao da je ležište raubovano i da nije poštovan Dopunski rudarski projekat“, istakao je, između ostalog, Lekić koji je, pritom, svaku konstataciju podrobno obrazložio.
Takođe, Lekić je predstavio ministru i aktivnosti koje je novo poslovodstvo realizovalo do sada, prvenstveno, kada je riječ o investicionom ciklusu u okviru koga su nabavljena 4 Komacu dampera – nosivosti 92,2 tone, mobilna drobilica – kapaciteta minimum 1000 tona na dan, 2 Belaz dampera – nosivosti 136 tona, Mek Kormik traktor za potrebe rekultivacije zemljišta sa svim pratećim priključcima i td.
“Ukinuli smo otpremnine za menadžment i smanjili plate menadžmentu, dok smo značajno povećali plate radnicima koje sada iznose oko 1.000 eura. Takođe, donijeli smo odluku da nijedan naš radnik ne može otići u penziju a da ne riješi stambeno pitanje, povećali smo zimnice radnicima za 40 odsto”, kazao je Lekić i istakao aktivnosti na rekultivaciji zemljišta, projektu sadnje ljekovitog bilja, aktivnosti Građevinske službe Sektora za razvoj i investicije, kao i ugovor o prodaji mrko-lignitnog uglja Elektroprivredi Srbije.
O svemu tome, bilo je riječi i u korporativnom filmu koji je prikazan na sjednici.
Ministar Ibrahimović je poručio da Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) podržava sve aktivnosti koje su na korist Rudnika uglja.
“Svi smo svjesni na kojem mjestu treba postaviti energiju. Energija mora biti u prvom planu razvoja svake države. Raduju me ovako ambiciozani planovi i aktivnosti. Vjerujem da je poslovodstvo kompanije prepoznalo da se Rudnik uglja postavi prije svega na uslugu i na korist građana Pljevalja. Pozdravljam odluku da će svi radnici biti stambeno obezbijeđeni prije nego odu u penziju, saopštio je, između ostalog, ministar.
On je konstatovao da je Rudnik uglja bio izložen „da ne kažem spinovanjima i komentarima“.
“Najbolji dokaz da nešto radite je što je podignuto ovoliko prašine. Ja vjerujem da ste na dobrom putu. Imaćete podršku od mene kao resornog ministra. Crna Gora je država koja je okrenuta turizmu i zbog toga mora imati ministarstvo turizma. Isto tako, mora imati i ministarstvo saobraćaja, ali i ministarstvo energetike, istakao je Ibrahimović, čime se saglasio sa predsjednikom Janjuševićem, i poručio da će Rudnik uglja imati otvorenu podršku od njega kao resornog ministra.
Kada je riječ o izgradnji cementare, ministar je saopštio da je taj projekat utemeljen u planu razvoja privrede Crne Gore.
“Imao sam kontatke sa firmama iz Njemačke koje su zainteresovane za izgradnju cementare. I premijer je stupio u kontakt sa jednom zainteresovanom firmom. Postoji i jedna firma iz Bosne. Pljevlja će početi da dišu punim plućima”, rekao je on.
Predsjednik Odbora Janjušević nadovezao se na izlaganje ministra o cementari. On je naglasio da je razgovarao sa francuskim ambasadorom g. Timonijeom, koji je prepoznao strateški povoljan položaj za izgradnju cementare u Pljevljima, u odnosu na infrastrukturne projekte koji su planirani u državi i bližem okruženju.
Takođe, Janjušević je ukazao i na imperativ poštovanja ekoloških standarda od strane budućeg investitora.
“Važno je da partner koga država bude pronašla bude zaista kredibilan i da prati standarde. Isto tako, od velike važnosti je da Rudnik uglja bude uključen u cijelu priču u određenom procentu. Zbog toga, neophodno je da dobijemo koncescije za tehnogeno ležište laporca Jagnjilo i koncesije za eksploataciju uglja u Otilovićima“, saopštio je Janjušević.
Tim povodom, u diskusiju se uključio i direktor Sektora za razvoj i investicije Rudnika uglja Jagoš Gomilanović, koji je upoznao ministra sa rezervama uglja na teritoriji opštine Pljevlja i koncesijama koje ima naša kompanija.
“Rudnik uglja Pljevlja, kao privredno društvo koje je u vlasništvu države, mora da ima prioritet na koncesije i to bez javnog nadmetanja. U Otilovićima, skoro 2/3 ležišta zahvata lokaciju za buduću cementaru, dok je samo 1/3 slobodna za eksploataciju. Stoga, naš plan je da dobijemo koncesije na komplet ležište u Otilovićima, da eksploatišemo ugalj, pa da pripremimo teren za izgradnju cementare. Vjerujem da bismo imali dovoljno vremena za taj posao”, saopštio je Gomilanović.
Takođe, on je podsjetio ministra da je Rudnik uglja slao inicijative za dobijanje koncesija za laporac na Jagnjilu.
“U oktobru 2021. godine smo podnijeli prvu inicijativu. Urgenciju smo slali u decembru iste godine. Tada smo dobili odgovor da je MKI još u novembru informisano od Vlade da je odlučivanje po ovom pitanju odloženo. Sljedeće godine, u julu mjesecu, smo uputili novu urgenciju”, istakao je Gomilanović.
Istim povodom reagovao je i član Odbora direktora Veljko Vasiljević. On je saopštio da Rudnik uglja ne radi po tržišnim uslovima, nego prvenstveno u javnom interesu, zbog čega ne bi smjelo da se dozvoli da neko dobija koncesije i vrši eksploataciju isključivo iz komercijalnih razloga.
“Rudnik uglja mora svakoga dana da obezbijedi 4-5.000 tona uglja za potrebe Termoelektrane Pljevlja, i to po cijeni ispod 30 eura po toni, kao i kalorijske vrijednosti iznad 9.000 kJ/kg. Samo 10-16 odsto naše proizvodnje može da se plasira po tržišnim cijenama, sve ostalo je za državno preduzeće EPCG. Stoga, kao kompanija koja posluje u javnom interesu, mi imamo aposlutnu prednost za dobijanje koncesija. Niko kome je privatni interes prioritetan ne može imati prednost u odnosu na nas po tom pitanju. Laporac je proizvod našeg rada, a deponija laporca na Jagnjilu je sirovina za cementaru. Zato Rudnik mora biti uključen u projekat cementare”, rekao je Vasiljević.
Ibrahimović je izrazio saglasnost sa izrečenim stavovima da Rudnik uglja mora da ima prednost i poručio da MKI daje podršku i za Otiloviće i za Jagnjilo.
“Neće biti problema, izaći ćemo vam u susret po tom pitanju. Isto razmišljamo. Državne resurse treba da koriste državna preduzeća”, saopštio je ministar.
Izvršni direktor Lekić je dodao da bi, shodno planiranoj dinamici, realizacija projekta cementare trajala nekih 48 mjeseci, ili 4 godine, što ostavlja dovoljno vremena za Rudnik uglja da eksploatiše cijelokupne količine uglja u Otilovićima.
Na samom kraju, članica Odbora direktora Slavica Batizić kandidovala je temu koja, kako je rekla, izaziva i dan danas mnoge nedoumice i nejasnoće, kako među zaposlenima, tako i unutar zainteresovane javnosti.
“Riječ je o dividendi. Imam potrebu da prezentujem i ministru Ibrahimoviću moj stav po tom pitanju, kako bismo razriješili sve nedoumice. Dobit i dividenda su dva različita pojma. Iznos od preko 13 miliona po osnovu dividende nije realno utvrđen iznos i to je nešto što su potvrdili i eminentni ekonomski stručnjaci sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, koji su konstatovali da utvrđeni iznos dividende nije ispravan iz razloga što u tom iznosu nisu iskazani troškovi po osnovu investicionog ciklusa, amortizacije, rekultivacije, transferne cijene, troškovi na eksploataciji otkrivke (IFRC 20), zalihe materijala, kreditni anuiteti i drugi finansijski iskazi, koji su neminovno morali da budu uračunati u ukupnom iznosu”, kazala je ona.
Zatim dodala
“Da je poštovana struka, dividenda svakako ne bi iznosila preko 13 miliona evra, nego bi bila značajno umanjena. Iz meni nepoznatih razloga, sve ovo nije uzeto u obzir od strane onih ljudi koji su i definisali iznos dividende. Ne želim hipotetički da iznosim tvrdnje zašto tako nije urađeno, jer je, u krajnjem, dividenda uplaćena vlasniku i osnivaču naše kompanije. Podsjetiću, Odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja je deklarativno utvrdio već ranije iskazani iznos, a Skupština akcionara je donijela odluku o dividendi koju je proslijedila u državni budžet. I ta odluka ima konstitutivno dejstvo. U krajnjem, posebno sam zadovoljna što su profesori sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu potvrdili ove teze koje sam danas prezentovala, čime su, vjerujem, razriješene sve nejasnoće sa kojima se u zadnje vrijeme licitiralo u javnosti,” saopštila je Batizić.