Plate zaposlenima koji se nalaze na porodiljskom, roditeljskom, odnosno usvojiteljskom i hraniteljskom odsustvu moraju se povećati u skladu sa programom Evropa sad. To se navodi u odgovorima Ministarstva finansija i socijalnog staranja na nedoumice u vezi sa primjenom ovog programa.
Naime, jedna od nedoumica koja je navedena na sajtu Ministarstva tiče se porodiljskog bolovanja. Naime, jedno privredno društvo ima veliki broj žena koje su trenutno na porodiljskom odnosno roditeljskom odsustvu. Centar za socijalni rad im je priznao pravo na refundaciju zarade u skladu sa izdatim rješenjima koja se odnose na neto zarade prije primjene programa “Evropa Sad!”. Njih interesuje na koji način će biti regulisana refundacija zarada obzirom da su u obavezi da povećaju minimalnu neto zaradu svim zaposlenim u skladu sa navedenim programom. Interesuje ih i da li će Centar za socijalni rad refundirati po već izdatim rješenjima ili će biti u obavezi da izda nova rješenja po kojima će se refundirati zarada ali u skladu sa njenim povećanjem.
Iz Ministarstva podsjećaju da je Zakonom o radu propisana zaštita za zaposlene koji se nalaze na porodiljskom, roditeljskom, odnosno usvojiteljskom i hraniteljskom odsustvu na način što zaposleni koji koristi neko od navedenih odsustava, ima sva prava iz radnog odnosa kao što ih je imao do početka korišćenja tog odsustva, kao i sva prava na poboljšanje radnih uslova na koja bi imao pravo za vrijeme svog odsustva.
Zakonom o radu je, dodaju, takođe propisano da je poslodavac dužan da u slučaju ukidanja ili umanjenja stope poreza na dohodak fizičkih lica, odnosno doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog, iznos sredstava koji bi u skladu sa zakonom bio obračunat, obustavljen i isplaćen po osnovu tog poreza, odnosno doprinosa u dijelu koji se ukida, odnosno umanjuje isplati zaposlenom kao dio zarade.
“Dakle u skladu sa navedenim ovim zaposlenima se uvećava zarada kao da su na radu (što podrazumijeva uvećanja predviđena programom Evropa Sad), dok poslodavac ima pravo na refundaciju zarade u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti”, objašnjavaju u Ministarstvu.
Kako su dodali, u djelu Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji se odnosi na refundaciju naknade zarade za porodiljsko odnosno roditeljsko odsustvo, te refundaciju naknade zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena nije bilo izmjene zakonskih propisa.
Iz Ministarstva ističu da je, u skladu sa članom 51.Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti visina sredstava koja se refundiraju poslodavcu za zaposlenog koji je prije ostvarivanja ovog prava bio u radnom odnosu bio najmanje 12 mjeseci neprekidno, je prosječna zarada zaposlenog za 12 mjeseci koji prethode mjesecu ostvarivanja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo; od šest do 12 mjeseci neprekidno, je 70 odszo od prosječne zarade zaposlenog za vrijeme rada koji je prethodio mjesecu ostvarivanja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo; od tri do šest mjeseci neprekidno, je 50 odsto od prosječne zarade zaposlenog za vrijeme rada koji je prethodio mjesecu ostvarivanja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo; do tri mjeseca je 30 odsto od prosječne zarade zaposlenog za vrijeme rada koji je prethodio ostvarivanju prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo.
Shodno članu 32 Pravilnika o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i dječije zaštite, kao dokaz o prosječnoj zaradi dostavlja se uvjerenje od poreskog organa o visini izmirene zarade zaposlenom za period koji prethodi mjesecu u kojem je otvoreno porodiljsko odnosno roditeljsko odsustvo.
“Za zaposlene koje se nalaze na porodiljskom odsustvu, i za koje je poslodavcu Rješenjem Centra priznato pravo na refundaciju naknade zarade za porodiljsko odnosno roditeljsko odsustvo, isplata poslodavcu po navedenom osnovu će teći shodno datom Rješenju Centra, a na osnovu mjesečnih zahtjeva dostavljenih od strane poslodavca”, objašnjavaju u Ministarstvu.