Halal turizam može obogatiti ponudu crnogorske destinacije. Ovo je ocijenjeno na okruglom stolu na temu “Halal turizam-potencijal za rast i razvoj“, koji je organizovala Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice i Udruženjem za promociju i razvoj islamske ekonomije u našoj državi.
Predviđa se da će do 2020. godine vrijednost tržišta halal turizma iznositi 200 milijardi američkih dolara. Zato razvoj ovog oblika turizma postaje sve važniji, posebno za zemlje gdje je turizam strateška privredna grana.
Sekretarka Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Sanja Marković je kazala da je halal turizam novI oblik turističke ponude koji podrazumijev a da turistima muslimanima budu omogućeni, između ostalog, uslovi za obavljanje vjerskih obreda i halal ishrana.
“Halal sertifikovanje je dobra prilika i za razvoj kongresnog turizma i otvara vrata novog i isplativog – halal tržišta. Iako je hrana najbitniji element, halal se odnosi i na različite vrste kozmetike, lijekova, ali i usluga kao što je trgovina ili islamsko bankarstvo”,
rekla je Marković.
Prema riječima generalnog direktora Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazima Hodžića, halal turizam može obogatiti ponudu crnogorske destinacije.
“Moramo da ispratimo svaki novi trend ako želimo da budemo ozbiljno turističko odredište”, kazao je Hodžić.
Prema njegovim riječima, halal turizam je doprinio da Hrvatsku posjeti 40 odsto više turista iz muslimanskih država.
On je predstavio rezultate crnogorskog turizma tokom prošle godine i ukazao da je sve veći broj gostiju iz islamskih zemalja.
“Uvjeren sam da će naši hotelijeri uvažiti značaj halala i njegov sertifikat uvrstiti u svoje sisteme kvaliteta”, rekao je predstavnik
Ministarstva.
Nina Vukčević, portparolka NTO, saglasna je da Crna Gora mora da prati trendove ako želi da se pozicionira kao svjetska turistička
destinacija.
“Gosti sa bliskog istoka traže poštovanje halal standarda. Te države su važna emitivna tržišta za brojne destinacije širom svijeta”, rekla je Vukčević.
Ona je navela da je planirana promocija Crme Gore na EXPO Dubai 2020, kao i uvođenje cjelogodišnje linije Tivat-Dubai-Tivat.
Ukazala je da bilježimo sve bolje rezultate što se posjete turskih turista tiče, kojih je 2018. bilo 44.000, a ostvarili su 107.000 noćenja.
Predstavnik Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada Enis Ljuljanović kazao je da je u Podgorici 27. i 28. juna prvi put organizovan Sajam halal proizvoda i usluga, u okviru kog je i skup u Privrednoj komori.
“Glavni grad će i ubuduće podržavati ovakve i slične projekte. Pozivam podgoričke hotelijere da se zainteresuju za sticanje halal sertifikata, te nadam se da će oni vrlo brzo imati u ponudi i ovaj vid turizma”, kazao je Ljuljanović.
Arslan Hajdinaga, direktor Udruženja za promociju i razvoj islamske ekonomije u našoj državi, kazao je da oni stoje iza organizacije prvog Montenegro halal EXPO-a koji se održavao ispred Sat kule u Podgorici.
“Halal sajmovi su nešto novo kod nas, ali ne i u regionu – Albaniji. Kosovu, BiH, Srbiji. Region reaguje na novu turističku potražnju i sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da smo i mi u Crnoj Gori prepoznali šansu, potencijal koji možemo koristiti, te krenuli da
organizujemo događaje koji promovišu halal industriju, standard i turizam”, rekao je Hajdinaga.
Halal je prije deset godina bilo nešto nepoznato širom svijeta. Kada je životni standard skočio u Maleziji i zemljama bliskog istoka, stasala je nova generacija ljudi koji su vrlo religiozni i imaju više vremena za putovanja.
“Usluge što oni traže u zemljama koje posjećuju zovemo halal industrijom. Nije riječ samo o mesu, već o sijasetu proizvoda i usluga”, rekao je Hajdinaga.
Prezentaciju o halal turizmu imao je doc.dr.sc. Aldin Dugonjić, rukovodilac Centra za certificiranje halal kvalitete iz Hrvatske.
On je kazao da riječ „halal“ znači „dozvoljeno“ (suprotno od haram – zabranjeno, odnosno mešbuh – sumnjivo). Pogrešno je ograničavanje halala samo na prehranu, već se on odnosi na kozmetiku, poslovanje, odijevanje, komunikaciju i zaradu, naveo je on, ističući da je „halal prihvatljiv za sve“.
“Prisutan je u svim prehrambenim navikama i područjima svijeta, prihvatljiv za sve životne dobi, pripadnike drugih vjeroispovijesti. Riječ je o zdravstveno ispravnim proizvodima koji su predmet dodatnih kontrola”, rekao je Dugonjić.
Halal turizam se ne razlikuje mnogo od uobičajnog. Riječ je o djelatnosti koja pored zadovoljenja dva osnovna aspekta, uslova za obavljanje vjerskih obreda i halal ishrane, takođe obuhvata aktivnosti organizovanja i realizacije putovanja, smještaj, kao slobodne
aktivnosti, izlete, obilaske, rekreacije i slično.
Sedamdeset odsto gostiju sa halal tržišta dolazi iz 15 zemalja – šest država Arapskog zaliva (37 odsto), tri jugoistočne Azije (10 odsto), Turske, Irana (16 odsto) i zapadnoevropskih (sedam odsto).
Najveći potrošači u halal turizmu su iz Saudijske Arabije (17,8 milijardi dolara), Ujedinjenih Arapskih Emirata (12,6 milijardi dolara), Kuvajta (9,7 milijardi dolara), Katara (9,5 milijardi dolara), Indonezije (7,6 milijardi), te Irana (7,5 milijardi).
Dugonjić je zatim predstavio primjere dobre prakse halal turizma u Japanu. U ovoj zemlji se zbog dobre prilagođenosti zahtjevima, očekuje da će 2020. godine doći više od milion turista sa halal tržišta.
Centar kojim rukovodi kreirao je 2010. godine Pravilnik o sertifikovanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, pružanja usluga u turizmu i zdravstvenim ustanovama, što je bila pretpostavka razvoja halal turizma u Hrvatskoj. Tamo je 110 preduzeća sa halal
sertifikatom, među kojima 20 hotela i 10 restorana. Procedura sertifikacije traje od mjesec do godinu i najviše se radi na edukaciji osoblja.
“Uvođenje halal standarda je usko vezano sa islamskom zajednicom. Nemojte dozvoliti da ugostitelji to rade samostalno”, naveo je Dugonjić, dodajući da države subvencioniraju sertifikaciju po ovom standardu.