Crna Gora se godinama pokazala kao interesantna investiciona destinacija što potvrđuju i podaci da je od obnove nezavisnosti do danas u našu zemlju uloženo preko devet milijardi eura, te da je investirano iz preko 125 zemalja, kaže u intervjuu za CdM predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović. Od kad je postala punopravna članica NATO-a investicije iz zemalja Alijanse 2018. godine porasle su 64,1 odsto u odnosu na godinu ranije.
CdM: Kakva je Vaša ocjena ekonomske situacije u ovoj godini i koji su najveći rizici po crnogorsku privredu u 2019. godini?
Golubović: Ekonomiju Crne Gore u 2018. godini karakterisao rast bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, zarada, obima usluga, posebno u turizmu, građevinarstvu i maloprodaji, stranih direktnih investicija, ali i još uvijek visoka nezaposlenost, kao i visok deficit robnog prometa sa inostranstvom.
Tokom 2018. godine, crnogorska ekonomija je ostvarila prosječni rast od 4,9 odsto.
Rast ekonomije rezultat je rasta u skoro svim sektorima, prije svega, turizmu gdje je zabilježen značajan rast broja turista, broja noćenja, te prihoda od turizma, i sektoru građevinarstva u kom je građevinska aktivnost povećana 24,9 odsto. Pozitivnim trendovima doprinos je dala i industrijska proizvodnja gdje je zabilježen rast od 22,4 odsto tokom 2018. godine, pri čemu je jedino sektor vađenja ruda i kamena zabilježio pad proizvodnje od 21,3 odsto, dok je proizvodnja u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom zabilježila rast 62,1 odsto, a u sektoru prerađivačke industrije 12,1 odsto.
Veći rast crnogorske ekonomije doprinio je otvaranju novih radnih mjesta u privatnom sektoru. U 2018. godini zaposlenost je veća za 4,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, prvenstveno u proizvodnom sektoru, građevinarstvu i turizmu.
Fiskalna konsolidacija započeta 2017. godine dala je pozitivne rezultate u smislu povećanja izvornih prihoda budžeta, smanjenja rashoda za socijalna davanja, kao i usporavanja rasta fonda zarada u javnom sektoru.
Rizici koji bi mogli negativno uticati na ostvarenje rasta u narednim godinama su usporavanje rasta u Evropskoj uniji, moguće pooštravanje uslova finansiranja, regionalna politička situacija, potencijalne vremenske nepogode koje bi uticale na rast turizma, poljoprivrede i energetike.
Mogućnost pooštravanja finanijskih uslova na međunarodnom tržištu zahtijeva preduzimanje aktivnosti na smanjenju javnog duga i spoljno trgovinskog deficita.
Takođe, u cilju smanjenja pomenutih rizika, osiguranja daljeg rasta i poboljšanja uslova na tržištu rada, neophodno je ubrzati proces strukturalnih reformi, podsticati privatne investicije i izvoz, nastavati sa implementacijom mjera fiskalne konsolidacije i zadržati stabilnost finansijskog sektora, kao preduslova održive srednjoročne stabilnosti ukupnog sistema.
CdM: S obzirom na to da je poreski dug jedan od velikih problema sa kojima se suočava crnogorska ekonomija, kako unaprijediti poresku disciplinu?
Golubović: Poreski dug ima tendenciju pada zahvaljujući naplati potraživanja kroz reprogram, pomjeranjem roka dospijeća reprogramiranih obaveza, te isknjižavanju dijela potraživanja kod likvidiranih preduzeća. Ipak, u cilju obezbjeđivanja poreske discipline i unapređenja postupaka naplate poreskog duga potrebno je sprovoditi redovne poreske kontrole prema svim poreskim obveznicima, sprječavati i otklanjati nepravilnosti u poslovanju, te vršiti kontrole u dijelu poštovanja rokova za izmirenje naplate poreskih dugova.
CdM: Šta je po Vašem mišljenju Vlada mogla bolje učiniti u prethodonom periodu?
Golubović: Vlada i Privredna komora Crne Gore su, prije svega, institucionalni partneri, čije zajedničko djelovanje na polju unapređenja poslovnog ambijenta i podizanja konkurentnosti crnogorskih preduzeća je dodatno osnaženo prošlogodišnjim usvajanjem Zakona o privrednoj komori. Primjena ovog zakona doprinosi uspostavljanju još snažnijeg i djelotvornijeg dijaloga privrede sa kreatorima ekonomskih politika.
Privredna komora permanentno sprovodi aktivnosti na uklanjaju biznis barijera, što je i njena glavna misija. Tako je u prethodnoj godini, u cilju rasterećenja privrede i unapređenja ukupnog poslovnog ambijenta pokrenula inicijativu za izmjenu velikog broja propisa, što je rezultiralo značajnim benefitima za poslovno okruženje i u krajnjem doprinijelo jačanju konkurentnosti domaće privrede.
Jedna od prioritetnih aktivnosti Komore je i da, u saradnji sa nadležnim ministarstvima, organizuje sajmove i poslovne forume u zemlji i inostranstvu i na taj način pruži podršku internacionalizaciji privrede i promociji Crne Gore kao investicione destinacije.
Komora učestvuje u razvoju dualnog sistema obrazovanja, te za potrebe privrede organizuje usavršavanje i obuke, specijalizovane kurseve, predavanja, seminare, radionice i druge oblike edukacije.
Vjerujemo da će unapređenje efikasnosti administracije, te proces digitalizacije – uvođenjem elektronskih servisa države i privrede, uz zajedničko djelovanje Komore i Vlade, doprinijeti dinamičnijem ekonomskom rastu u periodu pred nama.
CdM: Koliko je Crna Gora privlačna za strane investitore? Ko su najveći i u kojim segmentima vidite prostora za ulaganje?
Golubović: Crna Gora predstavlja atraktivnu destinaciju kako za strane tako i domaće investitore, zbog jasno uočljivih potencijala za razvoj turizma, poljoprivrede, saobraćajne infrastrukture, energetike, kao i zbog brojnih mogućnosti za investiranje u drugim sektorima posebno u manje razvijenim područjima.
U godinama za nama pokazala se kao interesantna investiciona destinacija što potvrđuju i podaci da je od obnove nezavisnosti do danas u Crnu Goru uloženo preko devet milijardi eura, te da je investirano iz preko 125 zemalja.
Crna Gora je 2017. godine postala punopravna članica NATO-a, što predstavlja dodatan signal stranim investitorima da je naša zemlja sigurna investiciona destinacija. To potvrđuje i podatak da su u 2018. godini investicije iz NATO zemalja porasla 64,1 odsto u odnosu na godinu ranije. Proces pregovora za pristupanje Evropskoj uniji, koji je u poodmakloj fazi, podrazumijeva prihvatanje novih pravila koja u osnovi čine usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU. Reforme koje ovaj proces nosi sa sobom doprinose unapređenju ukupnog poslovnog ambijenta i jačaju poziciju Crne Gore kao poželjne destinacije za ulaganja.
Crnu Goru privlačinom čini i konkurentan poreski sistem, kao i čitav niz podsticajnih mjera za domaće i strane investitore. Tu bih pomenuo Uredbu o dodjeli sredstava za podsticanje dirketnih investicija i unapređenje konkurentnosti gdje Vlada dodjeljuje finansijske podsticaje za investicije koje doprinose otvaranju novih radnih mjesta, naročito u manje razvijenim područjima, zatim finansijske podsticaje za unapređenje inovativnosti, uvođenje međunarodnih standarda, modernizaciju prerađivačke industrije, podsticaje u biznis zonama kao što su oslobađanja u dijelu plaćanja komunalnih ili drugih naknada, povoljne cijene zakupa/kupovine zemljišta, smanjenje ili oslobađanje plaćanja prireza poreza na dohodak fizičkih lica, smanjenje stope poreza na nepokretnosti i drugo.
CdM: Koja je najveća prepreka razvoju domaće privrede i kako je prevazići?
Golubović: Opredjeljenje Crne Gore za ulazak u EU povod je za ozbiljno preispitivanje stanja i prilika na tržištu, a prije svega za analizu poslovnog ambijenta, biznis barijera i drugih ograničenja koja utiču na održivost i razvoj domaćih privrednih subjekata.
Najčešće barijere na koje ukazuju privrednici su: siva ekonomija i nelojalna konkurencija, nedostatak stručne i kvalifikovane radne snage, velika opterećenost troškovima rada, radno zakonodavstvo, nedovoljna efikasnost državne administracije, kao i brojne i složene procedure.
Siva ekonomija i nelojalna konkurencija i dalje ostaju najveće prepreke povećanju nivoa konkurentnosti domaće privrede. Najefikasniji odgovor na suzbijanje sive ekonomije je unapređenje poreskog sistema koji je baziran na jednostavnim zakonskim rešenjima, jedinstvenim i niskim poreskim stopama i što manjem broju poreskih izuzeća. Poštovanjem principa predvidljivosti uslova privređivanja i dosljednom primjenom propisa, značajno bi doprinijelo rješavanju ovog problema, što bi imalo pozitivan efekat na cjelokupnu ekonomiju.
Zakon o radu je prvi među propisima koje privreda prepoznaje kao opterećujući. Pored fundamentalnih prava zaposlenih koja se moraju poštovati, i poslodavci očekuju da i njihov interes bude zaštićen, kako bi mogli adekvatno upravljati procesima u poslovanju, a sve u cilju ostvarivanja veće produktivnosti i profita. Pored interesa zaposlenih i poslodavaca, mora se voditi računa i o nezaposlenima, čiji je interes postojanje konkurentnog tržišta rada. Stoga je potrebno da Zakon o radu utvrdi jednostavnije procedure zaključivanja i otkazivanja ugovora o radu i tako obezbijedi veću zaposlenost, uspješnije poslovanje i brži razvoj kompanija.
Crnogorska ekonomija je u 2017. i 2018. godini zabilježila snažan rast, uprkos sprovođenju srednjoročne strategije fiskalnog prilagođavanja. Nastavak pozitivnih ekonomskih trendova zahtijeva dalje jačanje konkurentskih prednosti domaće privrede što je prije svega moguće ostvariti kroz dalje otklanjanje barijera poslovanju, te smanjenje poreskih i drugih opterećenja. Stoga, se očekuje da će Vlada shodno mogućnostima kada je u pitanju fiskalna stabilnost, smanjiti poreska opterećenja prije svega u dijelu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, a zatim kroz rasterećenje određenih fiskaliteta na lokalnom nivou, kao i njihovo usklađivanje na nivou lokalnih samouprava.
Crna Gora će, u narednom periodu, kroz stimulativnu poresku politiku, ukidanje administrativnih opterećenja i poboljšan pristup izvorima finansiranja ojačati sposobnost domaćih kompanija da se izbore sa konkurencijom.
CdM: Kako prevazići veliki jaz u odnosu uvoz – izvoz?
Golubović: Ključna komponenta za dinamiziranje privrednog rasta i smanjenja neravnoteže u robnoj razmjeni sa inostranstvom je unapređenje konkurentnosti. U tom cilju, potrebno je preduzimati aktivnosti usmjerene na unapređenje konkurentnosti individualnih privrednika i proizvoda, kao i konkurentnosti ukupnog privrednog sistema.
U cilju supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom, te rasta izvoza, potrebno je raditi na jačanju kvaliteta domaće ponude, nastaviti aktivnosti na promociji i afirmaciji domaće proizvodnje, boljem pozicioniranju domaćih proizvoda, povezivanju poljoprivrede i turizma i to kroz projekte Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće, Domaći ukusi…
Takođe, dalji rast izvoza zahtijeva intenzivnije aktivnosti proizvođača usmjerene ka marketinškom nastupu, udruživanje domaćih kompanije zbog ograničenih količina i asortimana proizvoda, kao i finansijskih resursa. Osnivanjem klastera i/ili drugih oblika udruživanja otklanja se problem usitnjenosti proizvodnje i nedovoljnih proizvodnih kapaciteta i doprinosi jačanju konkurentnosti.
Nadalje, potrebno je povećati finansijsku podršku za proizvodnju namijenjenu izvozu, povećati produktivnost malih i srednjih preduzeća, kroz investicije u osavremenjavanje opreme i proizvodnih procesa, kako bi uspješnije mogli učestvovati u lancu stvaranja vrijednosti za globalno tržište, uspostaviti sistem edukacije i međusobne podrške privrednika po pitanju implementacije međunarodnih standarda kvaliteta, te zadržati predvidljiv, konkurentan i konzistentan poreski ambijent kako bi strani investitori bili motivisani da nastave sa ulaganjima posebno u proizvodne sektore.