Najčešće barijere na koje ukazuju privrednici su siva ekonomija i nelojalna konkurencija, nelikvidnost/naplata potraživanja, brojne i visoke takse, naknade na lokalnom nivou, visoki doprinosi na zarade, visoke cijene kapitala i otežan pristup kreditima, barijere u pravnoj regulativi, problemi nedovoljne fleksibilnosti tržišta rada, nedostatak stručnog kvalifikovanog kadra i česte izmjene propisa, saopštio je u intervjuu Pobjedi predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.
“U cilju prevazilaženja ovih barijera treba obezbijediti veću fleksibilnost tržišta rada i omogućiti poslodavcu lakoću otkazivanja ugovora o radu u slučaju kada radnik ne opravdava razloge zbog kojih je zaposlen, smanjiti troškove rada prevashodno u dijelu doprinosa, što će doprinijeti većoj zaposlenosti, smanjenju sive ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta, te povećati minimalnu cijenu rada što će smanjiti nelojalnu konkurenciju na tržištu i u krajnjem uticati na ostvarenje većih budžetskih prihoda”, kazao je Golubović i dodao da je PKCG Vladi uputila ove preporuke.
On je istakao da bi poslovnu 2018. ocijenio kao uspješnu, a da to nije samo njegova lična impresija potvrđuju i podaci da je crnogorska ekonomija ostvarila visoke stope rasta.
“Najveći dorinos rastu dali su sektori građevinarstva i turizma. Naime, građevinska aktivnost podstaknuta realizacijom velikih investicionih projekata, tokom tri kvartala 2018. godine porasla je 31,5 odsto. U sektoru turizma zabilježen je rast svih parametara prihodi su za deset mjeseci prošle godine premašili milijardu eura. Crnu Goru je posjetilo 2,1 milion turista, a ostvareno je preko 12,5 miliona noćenja. Na rast su uticali i povećanje proizvodnje u ostalim sektorima, povećana kreditna aktivnost banaka, te priliv stranih direktnih investicija. Rast je stimulisao otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru, te oporavak tržišta rada”, naveo je Golubović.
Prema njegovim riječima, ostvareno je povećanje robne razmjene sa inostranstvom usljed rasta uvoza i izvoza robe, ali je stopa pokrivenosti uvoza izvozom i dalje niska.
“Visoka uvozna zavisnost privrede posljedica je uske proizvodne baze i visoke korelacije između uvoza robe i turizma. Ovome treba dodati značajne infrastrukturne i investicije u gradnju novih turističkih kapaciteta, koje su značajni generator uvoza. Povećanje prihoda od usluga, prije svega turizma, odražava se na ublažavanje spoljnotrgovinskog deficita. Strane direktne investicije su, takođe, jedan od pokretača rasta ekonomije. Tokom devet mjeseci 2018. ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je za 43,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine”, naglasio je on.