Brojke koje odražavaju rezultate ljetnjih sezona, gdje su godinama – u svakom pogledu – dominirali turisti iz Rusije, ove godine daju realno stanje turističke ponude nakon kraha u 2020. izazvanog panedmijom koronavirusa, ali očigledno i nove strateške pravce razvoja turizma u Crnoj Gori, pišu Dnevne novine.
Sa željom da se državna kasa popuni jedinim stvarnim prihodima – onim od turista koji stižu u Crnu Goru – aktuelna Vlada odlučila je da zanemari sve zdravstvene protokole za zemlje regiona i susjedima omogući ljetovanje na uštrb domaćina. Isto je odlučila i za goste iz Rusije, ali to nije bilo dovoljno da za „slobodnu volju“ (podvučenu političkim uslovljavanjima) turista iz ove zemlje.
Nekretnine i ljetovanja
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstata, te Ministarstva ekonomskog razvoja u koje su Dnevne imale uvid, u Crnoj Gori je do kraja septembra boravilo 90.182 turista iz Rusije, što predstavlja 6,2 odsto ukupnog broja turista ili samo 26 odsto rezultata ostvarenih u istom periodu 2019. godine. Preciznije, za prvih devet mjeseci rekordne turističe godine, iz Rusije je stiglo 352.855 gostiju.
U oba slučaja mora se uzeti u obzir činjenica da je broj nekretnina koje u Crnoj Gori posjeduju državljani ove zemlje izuzetno veliki. Uz to, u pomenutih devet mjeseci ove godine Rusi su kupili nekretine vrijedne 38 miliona eura, prošle su za istu namjenu iskoristili 23 miliona, a 2019. godine – 39 miliona eura.
Ipak, izvjesno je da sve to nije dovoljno da se privuče ruska klijentela, naročito ona koja traži luksuznu turističku ponudu. Treba podsjetiti da je Turska prije deceniju za samo nekoliko godina napravila izuzetne rizorte na obali Crnog mora upravo za visokoplatežne goste iz Ruske Federacije. Međutim, 2016. godine – kao posljedica političke krize dvije zemlje – ova ljetovališta ostala su prazna i nikada nisu uspjela da vrate ni imidž ni prihode koje su imali zahvaljujući ruskim turistima.
Da su se bogatiji gosti iz Rusije odlučili za novu destinaciju, jasno govore podaci iz susjedne Hrvatske koja je ljetos ulaske, između ostalog, uslovila potpunom vakcinacijom i negativnim PCR testovima. Njihovo strateško opredjeljenje da obezbijede siguran boravak gostima iz centralne i zapadne Evrope, višestruko se isplatilo i rezultiralo premašenim projekcijama u svakom segmentu.
Ni Rusima nisu smetali pooštreni uslovi za ulazak, niti što nemaju veliki broj direktnih letova za Hrvatsku da u tu zemlju dođe za četvrtinu više gostiju nego u Crnu Goru – preciznije njih 117.160.
Luksuzna mjesta za odmor u našoj zemlji zamijenili su, prije svega, Dubrovnikom i hrvatskim ostrvima.
Čak i ako se uzme u obzir da su u Crnoj Gori Rusi prosječno provodili 10,62 noći, ne govori da su potrošili sličan iznos novca kao za boravak u Hrvatskoj, upravo zbog pomenute činjenice da su ovdje vlasnici brojnih nekretnina.
Procjena dolazaka
Tako je Crnoj Gori ostalo da se „hvali“ gostima iz zemalja regiona, koji teško mogu doprinijeti prihodima od turizma kada dolaze vlastitim prevozom u jeftine smještajne kapacitete, često sa najvećim dijelom hrane koja im je potrebna za ljetovanje.
Od januara do kraja septembra ubjedljivo najviše je bilo gostiju iz Srbije – 29 odsto onih koji nisu morali da ispune zdravstvene uslove koje su tražile Hrvatska ili Grčka.
Iz Bosne i Hercegovine stiglo je 14,5 odsto od ukupnog broja turista, iz Ukrajine 9,2, sa Kosova sedam, a iz Albanije tri odsto.
Uz Sloveniju čiji su državljani ostvarili minorne rezultate za turističke pokazatelje, gosti iz zemalja regiona činili su čak 65 odsto ukupnih dolazaka iz inostranstva.
Uz ruske turiste sa 6,2 odsto, od velikih zemalja najviše je bilo gostiju iz Njemačke – 4,4 odsto ukupnih dolazaka.
Prihodi od 700 miliona eura teško mogu biti realna procjena, što je potvrdila i Centralna banka Crne Gore ističući da nemaju dovoljno podataka za adekvatnu analizu tog sektora.
Poređenja radi, Hrvatska ima najveći broj dolazaka iz zemalja centralne i zapadne Evrope: 25,77 odsto iz Njemačke, 9,37 odsto iz Poljske, 9,73 odsto iz Austrije, 7,25 odsto iz Češke, 4,22 odsto iz Mađarske, 3,5 odsto iz Holandije, te 3,81 odsto iz Italije.
Susjedi mogu biti zadovoljni i brojem turista iz regiona: na goste iz Slovenije odnosi se 10,22 odsto, a na one iz BiH, Srbije, sa Kosova, iz Albanija i Crne Gore (crnogorskih 65 odsto stranih turista) 4,5 odsto stranih dolazaka.
Regionalna noćenja
Broj noćenja, koji indirektno govori o prihodima od turizma, takođe ne ide na ruku Crnoj Gori, jer prosjeci ukazuju da se duže ostajalo u susjednoj Hrvatskoj.
U našoj zemlji najduže su boravili Rusi – prosječno 10,62 noći, uz još jedno podsjećanje da su brojni koji su to vrijeme provodili u vlastitim nekretninama. Bjelorusi su ostajali 7,7 noći, ali je njih tokom devet mjeseci ukupno bilo 4.916, pa teško da mogu doprinijeti prihodima od turizma.
Slijede gosti iz Srbije sa 7,07 noći, Ukrajine sa 6,29 noći, te BiH sa 5,64 noći. Iz zemalja zapadne Evrope najduže su se zadržavali gosti iz Njemačke – 5,31 noć, Francuske 4,18, a Austrije 4,93 noći.
To jasno ukazuje da su boljeplatežni turisti upravo oni koji najmanje ostaju, a moguće i da im Crna Gora služi samo kao jedna od „stanica“ na proputovanju kroz region.
Osim što imaju najveći broj gostiju iz zapadne Evrope, u Hrvatska se upravo oni najduže zadržavaju: iz Njemačke 7,5 noći, Poljske 6,65, Holandije šest, a Italije 5,9 noći.
A možda bi kreatore turističke politike u Crnoj Gori trebalo da zabrine to što gosti iz Srbije i BiH – i pored svega – duže ostaju u Hrvatskoj nego kod nas: oni iz Srbije 7,65, a iz BiH 6,4 noći.