– Iako dugotrajan kišni period i relativno niske temperature sredinom proljeća nijesu išli na ruku voćarima i povrtarima, sa sigurnošću možemo reći da su domaći poljoprivrednici imali i da imaju uspješnu sezonu, navode iz Ministarstva poljoprivrede na osnovu podataka koje dobijaju iz proizvodnog sektora.
Kako je saopšteno Pobjedi, takav zaključak se temelji na činjenici da je kod najvećeg broja gajenih kultura zabilježen očekivani rod.
– Podbačaj roda kod nekih vrsta (lubenice, maline, paradajza..) nadomješten je dobrim prodajnim cijenama i stabilnim tržištem, tako da dohodak poljoprivrednicima nije izostao – kažu u ministarstvu.
Različit uticaj
Pojašnjeno je da vremenski uslovi, prije svega padavine i temperatura, u određenom vremenskom razdoblju imaju različit uticaj na gajene kulture. Tako je, recimo, kišno proljeće uticalo na znatno veći rod krompira, luka, krmnog bilja, dok je u isto vrijeme imalo negativan efekat na prinos nekih povrtarskih i voćnih vrsta.
– Slabiji rod zbog vremenskih uslova zabilježen je kod ranog voća, trešanja, višanja i maline. Usljed učestalih dana sa kišom u toku proljeća i relativno nižih temperatura zaštita usjeva je bila složenija, tj. tražila je više znanja, iskustva i stručnosti.
Ističe se da je žitaricama, nasuprot voćnjacima i vinovoj lozi, i te kako pogodovalo kišno i hladnije proljeće, a u vrijeme sazrijevanja zrna, suvo i veoma toplo vrijeme, tako da su ratarske kulture imale idealne uslove kako za rast i razviće tako i u periodu sazrijevanja zrna i žetve.
– Kod svih gajenih biljaka vremenske prilike su uticale na kašnjenje vegetacije 15-30 dana u zavisnosti od biljne vrste i nadmorske visine, što je doprinijelo i kasnijoj realizaciji proizvoda na tržištu. Pomjeranje sezone ubiranja ka špicu turističke sezone, dobar kvalitet, i kontinuirano praćenje i kontrola tržišta uticali su na njegovu stabilnost. Ovdje prije svega mislimo na stabilnost u pogledu količina i kvaliteta primarnih proizvoda, ali i na cjenovnu stabilnost – kažu u ministarstvu.
Stabilnost tržišta je u ovoj sezoni konstantna, kako sa aspekta kontinuirane ponude, relativno dobre tražnje i cjenovne stabilnosti, tako da ove godine nijesmo imali cjenovne oscilacije kao i disbalans ponude i tražnje koji je mogao da poremeti i oteža plasman proizvoda na tržištu.
Povećanje površina
U ministarstvu bilježe konstantan broj površina i broj poljoprivrednih gazdinstava koja ulaze u sistem direktnih plaćanja po hektaru.
– Tako u ovoj godini pravo na podršku 180-190 eura/ha je ostvarilo je više od 1.400 gazdinstava (ratarstvo i povrtarstvo) koja su zasnovala proizvodnju na blizu 5.000 hektara. Od toga na povrće otpada 700, žitarice 1.500, krompir 650, dok se na više od 2000 hektara gaji krmno bilje. Kako se precizira, kod svih kultura bilježi se blagi rast površina.
– Naročito kod povrtarstva, jer je ono grana biljne proizvodnje koja zahtijeva najveća ulaganja i najveće angažovanje radne snaga, a sa druge strane donosi najbrži povraćaj uloženih sredstava i najveći dohodak po jedinici proizvodnje – objašnjavaju u ministarstvu. Podsjećaju da je naročito izraženo kod plasteničke proizvodnje, koja se sve više širi, čemu doprinosi i podrška za izgradnju plastenika obezbijeđena kroz IPARD koju domaći povrtari sve češće koriste, a uspješnih primjera ima mnogo.
Konkurentnost
– Naši stočari, takođe, shvataju da jedino obezbjeđivanjem dovoljnih količina kabaste hrane, na sopstvenom gazdinstvu, mogu smanjiti cijenu koštanja sopstvene proizvodnje i na taj način obezbijediti sebi veću zaradu, ne oslanjajući se na rast cijenja mlijeka i mesa. Proizvodnjom jeftine stočne hrane postaju znatno konkurentniji na tržištu. To je jedan od razloga povećanja površina i pod ovim usjevima – kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Zejak: Birati sortimente pažljivije
Kišno proljeće i ljeto su uslovili da vegetacija na području bjelopoljske opštine kasni, a mnoge agrotehničke radnje na farmama su upravo zato izostale.
Mr Dejan Zejak iz Biotehničkog centra u Bijelom Polju objašnjava za Pobjedu da su temperature niže od uobičajenih u proljećnom periodu i početkom ljeta uslovile da biološke faze razvića biljaka kasne.
– Svi su ovi činioci uticali na rast, razviće i plodonošenje kako voća tako i povrća u Polimlju. Cjelokupna situacija se ogleda u sve prisutnijim klimatskih promjenama, kao faktorima uticaja, pa je neophodno ubuduće pažljivije i stručnije birati sortiment i agrotehniku gajenih biljaka na ovom području, kako bi se preduprijedile štetne posljedice navedenih činilaca, a gazdinstva ostvarila očekivani prinos. Samim tim i prihod od gajenih kultura, bez obzira na negativni uticaj koji klimatske promjene evidentno imaju – kazao je Zejak.
Prema njegovim riječima, cijene na pijacama u Bijelom Polju gdje veći dio proizvoda u ovom periodu je sa lokalnog tržišta, su prilagođenije domaćem kupcu po cijeni, a kvalitetu koji je shodno koštanju zadovoljavajući.
Kolašin: Moračka boranija dva eura
Ovih dana kada je turistička sezona „u špicu“, ponuda voća i povrća na pijačnim tezgama, u marketima i prodavnicama je dobra. U toj ponudi, a pogotovo kod voća, dominiraju proizvodi sa strane. Često, u jutarnjim časovima, pred kolašinskim prodavnicama možete vidjeti kako se voće i povrće istovara sa kamiona sa registarskim tablicama iz susjednih gradova.
Od proizvoda iz kolašinskog kraja, na gradskoj pijaci je moguće za sada naći povrće iz Donje Morače. Zbog kišovitog proljeća, rod je malo zakasnio ali ipak stiže do kolašinskih tezgi. Da bi se došlo do povrća iz Donje Morače mora se poraniti, jer stigne u malim količinama.
Kilogram moračkog paradajza može se kupiti od 1,2 do 1,5 eura, paprike su euro, krompir 60-70 centi, dok je boranija iz Donje Morače 2 eura.Od voća ima samo jabuka, kilogram košta od 0,70 do euro.