Ukoliko Svjetska banka (SB) ponudi Crnoj Gori garancije za zaduženje u narednoj godini, one će nesumnjivo biti praćene uslovima o jasnom racionalnom planu potrošnje i suzdržavanju od rasipništva, kazao je Pobjedi Vojin Golubović, istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP).
Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je prošle sedmice da očekuje da će SB dati Crnoj Gori garancije za zaduženje u narednoj godini u iznosu od 80 miliona eura, zasnovane na javnoj politici (PBG aranžman). On je to saopštio tokom rasprave o rebalansu budžeta u parlamentu, navodeći da će izbjeći aranžman sa MMF-om jer on „nosi teške pregovore, a mi ne želimo ni korak nazad, sem ako neko nije naumio smanjenje zarada ili penzija“. Međutim, bez teških pregovora ne dobija se ni garancija SB za zaduženje, za koju su u prošlosti od crnogorske vlade tražene oštre mjere štednje i izmjena više zakona.
Rano o pregovorima
Na pitanje Pobjede kakve uslove za dobijanje garancije SB sada očekuju, u Ministarstvu finansija su odgovorili da u ovom trenutku o tome ne mogu govoriti.
“Imajući u vidu da su pregovori Ministarstva finansija i SB u toku, u ovoj fazi je suviše rano govoriti o konkretnim uslovima aranžmana. Javnost će blagovremeno biti obaviještena o svim pojedinostima pregovora kada se za to steknu uslovi”, naveli su iz Ministarstva.
Golubović, sa druge strane, ukazuje da će biti izazov finansiranje svih rashoda u narednoj godini, te da je mogućnost zaduživanja sve nepovoljnija jer kreditori zahtijevaju fiskalnu disciplinu, a ne populizam.
“Ukoliko SB ponudi garancije, one će nesumnjivo biti praćene uslovima. Ti uslovi se obično, u situacijama kada se države nalaze u nepovoljnom finansijskom položaju i kada je ugroženo funkcionisanje javnih finansija, odnose na striktna ograničenja potrošnje, naročito potrošnje bez pokrića “, upozorio je Golubović.
On ističe da su upravo populistički potezi i potrošnja bez pokrića u prethodnom periodu uticali na smanjenje povjerenja u odlučnost i iskrenost donosilaca politika kad je u pitanju stabilizacija javnih finansija.
“Osim toga, projekcije izdataka za neka rješenja, kao što su naknade za majke sa troje i više djece, su potpuno potcijenile realne izdatke, što je dodatno opterećenje. Dakle, uslovi o jasnom racionalnom planu potrošnje i suzdržavanje od rasipništva će biti uslov za dobijanje garancija. U suprotnom, država će se morati zaduživati po mnogo većim kamatnim stopama, što dodatno trasira put ka finansijskoj neodrživosti”, smatra Golubović.
Viši PDV, niže plate, ukidanje naknada…
Prvu garanciju SB Crna Gora je dobila u decembru 2017. godine, u mandatu Vlade Duška Markovića, a ona je iskorišćena u maju 2018. za zaduženje od 250 miliona eura kod Credit Suisse banke, OTP grupe, CKB i Societe Generale banke.
Da bi dobila garanciju, Vlada je tada morala da poveća PDV sa 19 na 21 odsto, poveća akcize na duvan, uvede akcizu na ugalj, smanji zarade u javnom sektoru, smanji bonuse na osnovu učinka, donese listu ljekova koje plaća Fond zdravstva i listu za koje se vrši doplata.
Traženo je da se ukinu naknade za majke, donese zakon o kompenzaciji, proširi obuhvat i iznos dječjeg dodatka, uvedu centralizovane javne nabavke, smanji procenat nekvalitetnih kredita kroz zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova, donesu novi zakoni u bankarskom sektoru, odobre vremenski ograničeni supervizorski akcioni planovi za tri banke koje su imale kvalifikovano mišljenje revizora za 2015. godinu.
Druga garancija dobijena je za zaduženje u 2020. godini, kada se Markovićeva Vlada zadužila 250 miliona eura na 12 godina, uz kamatu od 3,63 odsto. Nakon pojave pandemije korona virusa, od SB je traženo dopunsko finansiranje od 25 miliona.
Za drugu garanciju tadašnji ministar finansija Darko Radunović i njegov tim pregovarali su više od godinu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD), koja je dio SB. Uslovi su bili uvođenje elektronske fiskalizacije za gotovinske i negotovinske transakcije, kroz Zakon o fiskalizaciji i prometu proizvoda i usluga, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru za šest odsto godišnje, te usvajanje odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog raskida ugovora.
Zbog dobijanja garancije Vlada je produžila maksimalno trajanje ugovora na određeno vrijeme sa 24 na 36 mjeseci, učinila efikasnijim postupak otpuštanja i uklonila obavezu isplate otpremnine za radni angažman koji je kraći od 18 mjeseci, kroz novi zakon o radu.
Pregovori za drugu garanciju odužili su se jer je tadašnja vlada, prema ocjeni IBRD, formalno ispunila postavljene zahtjeve kreditora, dok je odložila primjenu većine usvojenih zakona.
Teško odustaju od populizma
Tokom posljednje dvije godine znatno su povećani izdaci budžeta po osnovu vraćanja naknada za majke, uvođenja dječijih dodataka za svu djecu do 18 godina, otpremnina za bivše radnike metalskog i rudarskog sektora, ali i KAP-a, povećanja plata u zdravstvu i prosvjeti…
U ISSP-u ukazuju da je trenutno stanje javnih finansija takvo da se nedavno usvojenim rebalansom možda mogu potkrijepiti rashodovne potrebe do kraja godine, ali da izazov tek predstoji u 2023.
“Teško će se odustati od obilja populističkih mjera koje su sprovedene i stečenih prava korisnika po osnovu tih mjera. Ali, sa druge strane, još teže će se sve obaveze po tom osnovu servisirati bez značajnog opterećenja budžeta i gotovo izvjesno ogromnog deficita. Takođe, to tekuće servisiranje će sputati i kapitalni budžet koji je direktno usmjeren na razvoj”, zaključio je Golubović.
Zaduživanjem, uz garanciju SB, obezbjeđuju se niske kamatne stope i povoljni uslovi otplate u pogledu grejs perioda i ročnosti. Procjene su da se, u odnosu na iznos garancije SB, može obezbijediti do tri puta veći iznos zaduživanja.