U cilju otvorene diskusije i partnerskog odnosa javnog i privatnog sektora, Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo ekonomskog razvoja, organizovali su okrugli sto na temu: Nacrt zakona o turizmu i ugostiteljstvu.
Ovaj zakon predstavlja krovni zakon u oblasti turizma i ugostiteljstva i njime se uređuju uslovi za obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti, te druga pitanja od značaja za turizam i ugostiteljstvo. Nacrt zakona je usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije, prenošenjem Direktive o putovanjima u paket i povezanim putnim aranžmanima.
Okurglim stolom je moderirao predsjednik OU turizma i ugostiteljstva Ranko Jovović, uz podršku sekretarke Sanje Marković, a u radu je pored članova učestvovao i Marjan Milačić, generalni direktor Direktorata za normativne poslove i upravni postupak u turizmu, Ministarstva za ekonomski razvoj.
Predsjednik OU turizma i ugostiteljstva Ranko Jovović kazao je da turizam u Crnoj Gori iz godine u godinu sve snažnije opravdava ulogu strateške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu da njegovo učešće u BDP kontinuirano raste.
“Uspješan razvoj turizma ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane – trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti”, istakao je Jovović.
Prema njegovim riječima, savremeni razvoj turizma karakteriše razvoj njegovih posebnih oblika, koji su značajni za generisanje zaposlenosti, povećanje standarda stanovništva i uravnotežavanje regionalnog razvoja. Neophodno je da se novim zakonskim rješenjem ide u pravcu unaprijeđenja pravnog okvira za eliminisanje biznis barijera, kreiranja visokokvalitetnog turističkog proizvoda i dalji razvoj sektora turizma i ugostiteljstva kao strateške grane crnogorske privrede.
Marjan Milačić, generalni direktor Direktorata za normativne poslove i upravni postupak u turizmu, Ministarstva za ekonomski razvoj, kazao je da ovaj zakon predstavlja strateški dokument, te da je njegov nacrt izmijenjen u cijelosti, osim u dijelu evropske direktive koja se odnosi na zaštitu potrošača i turista.
“Uočen je određen broj prepreka za dalji efikasan razvoj turističke djelatnosti, odnosno nejasnoće koje je bilo neophodno riješiti, te se ukazala potreba da se jasnije iskaže, ne samo opštedruštveni interes u ovim oblastima, već i interesi pružaoca i korisnika turističkih usluga”, kazao je Milačić.
Prema njegovim riječima, namjera stručnog tima Ministarstva ekonomskog razvoja jeste da novi zakonski tekst omogući lakše i brže ostvarivanje prava pružalaca turističkih/ugostiteljskih usluga, naročito prilikom dobijanja odobrenja za rad ugostiteljskih objekata, na koji način će biti eliminisano opterećenje za stranke koje je važeći Zakon nametao kada je u pitanju dostavljanje dokaza neophodnih za izdavanje pomenutih rješenja.
“Broj dokumenata koji je potreban ugostitelju ili turističkom djelatniku prilkom izdavanja odobrenja za obavljanje delatnosti sveli smo na 3 dokumenta koje je vrlo lako pribaviti, uz minimalnu administrativnu taksu”, kazao je on.
Milačić je apostrofirao da je jedan od glavnih ciljeva ovog nacrta da tekst budućeg zakona bude u potpunosti usklađen sa pozitivnim propisima i zakonodovstvom Crne Gore, te da je u toku izrada nove platforme turističkog registra koja će biti modernija i u relanom vremenu omogućiti pristup svim statističkim podacima koji se odnose na ovu oblast.
On je istakao da je naročit osvrt prilikom izrade ovog Nacrta zakona učinjen u pogledu dodatnog normativnog uređivanja oblasti inspekcijskog nadzora, odnosno odgovarajućeg postupanja inspekcijskih organa i kaznenih odredbi.
“Rješenja ponuđena ovim Nacrtom, a u saradnji sa odgovarajućim inspekcijskim službama, dovešće do drastičnog suzbijanja sive ekonomije i nelegalnog poslovanja”, kazao je on.
Dodao je da je Krivičnim zakonikom Crne Gore propisano da je obavljanje privredne djelatnosti bez odobrenja za rad i protivno odobrenju za rad krivično djelo. Stoga, je takav predlog odredbe inkorporiran i u ovaj Nacrt , a nadležni inspekcijski organ neće moći izreći prekršajnu, već će biti normativno obavezan da podnese krivičnu prijavu.
Napominje i da je postojao ogorman broj prekršja u prethodnom Zakonu, a da je sada taj broj sveden sa 95 na 46.
“S tim u vezi, a u skladu sa Zakonom o prekršajnom i inspekcijskom nadzoru, predvidjeli smo obavezu nadležnog inspektora koji, u slučaju da primjeti neku nepravilnost, subjektu mora ostaviti određeni rok da istu otkloni, uz odgovarajuću pravnu pouku šta slijedi ukoliko ona ne bude otklonjena”, kazao je on.
Kao jedan od pozitivnih uticaja ovog Nacrta zakona, Milačić navodi : pojednostavljenje procedure upravnog postupka, odnosno izdavanja rješenja o odobrenju za obavljanje djelatnosti i rješenja o dodjeli kategorije, u cilju lakšeg ostvarivanja prava pružalaca usluga u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti. Takođe, digitalizaciju procesa rada; eliminisanje nelegalnog poslovanja, odnosno poslovanja suprotno propisima; kvalitetnije uređenje procesa pružanja usluga u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti; podizanje nivoa zaštite turista, te preciziranje nadležnosti relevantnih institucija, odnosno jasna podjela nadležnosti inspekcijskih organa na državnom i lokalnom nivou po pitanju nadzora nad sprovođenjem zakona.
Predloženim normama ovog Nacrta zakona stvoriće se neophodni uslovi za brže ostvarenje strateškog cilja, osigurati kvalitet pružanja usluga i smanjiti rizik za njihove korisnike, omogućiti efikasniji nadzor nad sprovođenjem zakona i produktivniji rad inspekcijskih organa, što će u krajnjem obezbijediti stabilan i kontinuiran izvor budžetskih prihoda. Na kraju, ovaj zakonski tekst će normativno urediti turizam i ugostiteljstvo isključivo kao uslužne djelatnosti i eliminisati nedoumice i pravne dileme u dijelu normi koje upućuju na djelatnosti koje se regulišu i drugim propisima, te će biti napravljena jasna podjela nadležnosti između organa koji izdaju odgovarajuća odobrenja za obavljanje djelatnosti odnosno podjela nadležnosti i ingerencija inspekcijskih organa na državnom i lokalnom nivou.
“Nacrtom novog zakona nastaviće se kontinuitet razvoja turizma kao strateške grane razvoja crnogorskog turizma, u smislu što će se zakonskim odredbama prepoznati novi vidovi turističke ponude, a takođe i obezbijediti princip održivosti i unaprjeđenja postojeće ponude u cilju pozicioniranja zemlje kao visokokvalitetne turističke destinacije. Takođe, unaprjeđenje zakonodavnog okvira u pogledu prepoznavanja novih i poboljšanja postojećih potencijala turističke ponude Crne Gore doprinijeće njenoj diverzifikaciji, sve u cilju osiguravanja kvaliteta turističkih usluga, odnosno uvećanja broja noćenja i ostvarenih prihoda. Konačno, ovim Nacrtom će se, kada su ove usluge u pitanju, precizno definisati ko i pod kojim uslovima može pružati te usluge, te će se definisati njihov odgovarajući sadržaj”, zaključio je on.
Nenad Drašković, Unija poslodavaca Crne Gore pozdravio je Nacrt novog zakona, ističući posebno dio koji se odnosi na suzbijanje sive ekonomije, koja predstavlja jedan od velkih problema u crnogorskoj provredi , a posebno turizmu.
“Smatram da će se navedenim rješenjem ovoj problematici stati na put, ali bez dobrog isnpekcijskog nadzora, sav posao će biti uzaludan”, kazao je Drašković, dodajući da je ovaj Zakon neophodno usaglasiti sa onim o inspekcijskom nadzoru.
On je istakao da je uklanjanje koncepta tajnog gosta iz Zakona dobro, jer se pokazao kao suvišan i nepotreban mehanizam.
Boris Marđonović, Udruženje hotela Crne Gore istakao je da ovo udruženje smatra da trenutni Nacrt i najavljene izmjene Zakona predstavljaju dobar i značajan napredak, posebno u uklanjanju biznis barijera.
“Značajan napredak je postignut na polju deregulacije oblasti, koje su predstavljale biznis barijere i izvor sive ekonomije. Odlična ocjena pripada sistemskim rješenjima, koja utiču na realne probleme privrede, kao npr. siva ekonomiju za koju je predviđena krivična odgovornost, inspekcijski nadzor kojemu se vraća načelo preventivnosti ili ukidanje knjige prigovora koje reguliše zakon o zaštiti potrošača”, kazao je on.
Kao jednu od sugestija, ovo udruženje predlaže da se Nacrtom prije svega utvrdi lista regulisanh profesija u turizmu i ugostiteljstvu, te da se obavljanje turističkih djelatnosti dozvoli isključivo pravnim i fizičkim licima koja su upisana u Registar turističkih subjekata na osnovu dokaza o kvalifikacijama.
Takođe, smatraju da je zabrana naplate ulaza na plažu prihvatljiva, ali da ukidanje naplate mobilijara na barem 70% plaže dovodi u pitanje održivost poslovanja pružalaca ovih usluga, kao i uređenje i održivo čišćenje plaža.
Boško Vujičić, Udruženja turističkih agencije Crne Gore, imao je nedoumice koje su se odnosile na podružnice turističkih agencija i njihovo postojanje u istom gradu u kojoj posluje i sama agencija, te da li je i dalje potrebno jemstvo od 20.000 eura za svaku podružnicu.
Milačić je objasnio da je kod podružnica ili ekspozirura u pitanju isključivo terminološko usaglašavanje sa Zakonom o privrednim društvima, te da će obaveza jemstva i dalje postojati , ukazujući na njenu neophodnost u obimu i vrsti obezbjeđenja u vidu zaštite korisnika turističkih usluga.
Vujičić je kao sugestiju naveo i da dokaz da pokrenuti postupak za legalizaciju B građevinske dozvole, bude naveden kao neohodoan dokument, s obzirom na veliki broj nelegalnih objekata u turzmu.
Milačić je objasnio da je prekinuto sa praksom da se svake godine dostavljaju zahtjevi za legalizaciju, koji postoje samo radi forme, te da će biti neophodno dostaviti dokaz da je postupak za istu u toku, ili iz opravdanih razloga u zastoju.
Predrag Leković, Adriatc marinas pozdravio je novine koje se tiču kondo smještaja, ali je mišljenja da model mješovitog hotela nije trebao biti uklonjen iz Nacrta zakona, smatrajući da on predstavlja najbolji model poslovanja i ostavlja najveći utisak na samog gosta.
Milačić je istakao da će fokus biti na valorizaciji crnogorske obale, prvenstveno u pravcu izgradnje smještajnih kapaciteta, iz razloga što diskreciono pravo vlasnika stambenih jedinica da iste koriste u neturističke svrhe ne pokazuje dobre rezultate.
Anica Terzić, Explorer kazala je da ova kompanija koja u svojoj ponudi ima tri avanturistička parka, nailazi na problem u dijelu poslovanja koji se odnosi na dobijanje odobrenja za rad i upis u turistički registar, jer aktivnost na koju se odnosi nije precizno definisana Zakonom kao avanturistički park. Takođe, problem predstavlja i neprepoznavanje vožnje motornih sanki kao turističke ponude, te da ova aktivnost nije nije uključena u sportske, turističke i rekreativne.
Prema njenim riječima, avanturstički park na Gorici je postao izletište, kako građana tako i svih turista, te da je ovaj zabave izuzetno tražen i samim tim treba biti uključen u novi Zakon.
Milačić je kazao da neće biti problema da se ovakvi i slični objekti normativno prepoznaju ovim Zakonom.
Stefan Djukanović, NVO Udruženje turističkih operatora Kotor, zahvalio je na sluhu koji je resorno ministartsvo imalo za privrednike i pohvalio rješenja koja se odnose na ovu djelatnost, ističući da je ovaj Zakon veliki iskorak i kvalitetnije rješenje od trenutnog.
Međutim, smatra da je, po pitanju člana 3 Nacrta zakona koji se odnosi na usluge u turizmu, neophodno definisati na koje se usluge tačno odnosi, kako ne bi bilo prostora za sivu ekonomiju.
Zeljko Cicović , hotel Ami –imao je sugestiju koja se odnosi na član kojim je predviđeno da se upravljanje hotelom koji posluje po kondo modelu mora povjeriti renomiranom hotelskom operatoru. On je istakao da ne vidi razlog zašto vlasnik, osnivač ne može zaposliti kvalitetan kadar koji će upravljati njegovom imovinom, pod uslovom da ispunjava ostale uslove propisne Zakonom o turizmu , te da će sami vlasnici nastojati da našu kvalitetan domaći kadar.
Milena Brajović, Čelebić city je dostavila sugestiju da treba uskladiti pravilnik između institucija, a koji se odnosi na na način vođenja i sadržaj knjige gostiju u ugostiteljskim objektima za smještaj, u pisanoj i elektronskoj formi.
Brajović smatra da bi, imajući u vidu, razvoj i sve veću primjenu tehologije, neophodnost za smanjenjem otpada (papir), te koncept održivog razvoja, bilo poželjno da se Zakonom definišu ove procedure i procesi digitalizuju, u najvećoj mogućoj mjeri. U suprotnom, neusklađenost ovih pravilnika za posljedicu ima novčane kazne za ugostitelje, odnosno pravna i odgovorna lica u društvu.
Tokom okruglog stola, predloženo je i da se u novi Zakon uvrsti i član koji se odnosi na ugostiteljske usluge na uzgajalištu vodenih organizama. Ove usluge obuhvatile bi pripremanje i usluživanje toplih i hladnih jela, pića i napitaka iz pretežno sopstvene proizvodnje, te usluge učestvovanja u aktivnostima akvakulture/marikulture, kao što su: hranjenje vodenih organizama, čišćenje uzgojnih instalacija, izlov vodenih organizama, prezentacija uzgoja vodenih organizama i sl.
Miljačić je na kraju zaključio da će ovaj Nacrt zakona dovesti do normativnog prepoznavanja turističke privrede, te da je namjera da on bude primjenljiv u najvećoj mogućoj mjeri.
On je kazao da će sve sugestije iznesene tokom okruglog stola biti razmotrene do kraja javne rasprave, i pozvao da se iste dostave resornom Ministarstvu, kako bi bile razmotrene i u krajnjem prihvaćene.