Nakon što je predsjednik PzP-a Nebojša Medojević uputio otvoreno pismo Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) u kome navodi da je potrebno u najskorijem roku napraviti plan izgradnje novih elektrana, zapošljavanja ljudi, prečišćavanja vazduha u Pljevljima kako bi se životni vijek TE Pljevlja okončao što prije, reagovali su iz EPCG, i poručili da zajedno sa nadležnim ministarstvom traže, kroz pregovore pozitivno rješenje sa Energetskom zajednicom i očekuju da će termoelektrana biti ubrzo u pogonu.
Pismo prenosimo integralno:
“Poštovani gospodine Medojeviću,
Prije svega, drago nam je što smo konačno saglasni oko nekih činjenica vezanih za rad TE ‘Pljevlja’ tj. šta bi bilo ukoliko termoeletrana ne bi radila, pa smo time zajednički otklonili špekulacije šta bi se dešavalo sa elektoenergetskim sistemom Crne Gore, kolika bi šteta bila za cjelokupno društvo, te kakve bi sve negativne implikacije imali ako izgubimo bazni izvor energije.
Drago nam je i da shvatate da smo zatekli TE ‘Pljevlja’ sa hipotekom gašenja, ali i da zajedno sa nadležnim ministarstvom tražimo, kroz pregovore, pozitivno rješenje sa Energetskom zajednicom i očekujemo da će termoelektrana biti ubrzo u pogonu.
Ponovićemo takođe, da EPCG u saradnji sa nadležnim Ministarstvima aktivno učestvuje u izradi Nacionalnog klimatskog i energetskog plana. U tom kontekstu, a u cilju sprovođenja procesa dekarbonizacije i pravedne tranzicije od strane EPCG, obnovljivi izvori energije prepoznati su kao prioritet i strateško opredjeljenje razvoja. U narednom periodu u okviru procesa ažuriranja Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, a sa ciljem praćenja energetskih politika i smjernica Evropske unije, stvoriće se uslovi i za definisanje tzv. godine ‘phase-out-a’ TE Pljevlja, a koja je na nivou EU definisana do 2050. godine.
Podsjećamo da, ne samo zemlje regiona, već i pojedine članice EU, još nisu definisale datum prestanka korišćenja uglja i termoelektrana, a to vrijeme ističe 2050. godine po sadašnjem planu Brisela.
Želimo da vam pojasnimo još jedno pogrešno tumačenje sa Vaše strane, a tiče se zamjene teza oko ograničenja iz tzv. ‘OPT-OUT’ opcije i ‘PHASE-OUT’.
Naime, ‘OPT-OUT’ je opcija rada termoelektrana najkasnije do 31.12.2023. sa ukupno do 20.000 sati i to sa aktuelnim stanjem emisija, ali se ostavlja mogućnost da se za rad takvog bloka nakon ovog perioda utvrdi opravdanost rada. Sa druge strane, ‘PHASE-OUT’ opcija je totalni prestanak rada termoelektrane do 2050. godine. Dakle, vašim logiciranjem, sve termoelektrane u regionu prestale bi sa radom do 2023. godine, mislite li da je to realna situacija?
Ističemo još jednom da TE ‘Pljevlja’ predstavlja i predstavljaće i dalje temelj i oslonac našeg energetskog sistema. Zato je i veoma važna realizacija projekta ekološke rekonstrukcije Bloka I.
Ako je riječ o nivoima emisija čestica iz termoelektrane napominjemo da će se primjenjivati kvalitetna i najbolja raspoloživa tehnika, a kvalitet izvedenih radova garantuju ispunjenje zahtjeva direktiva EU. U ugovoru sa izvođačem radova su predviđene pravne zaštite investitora, tj. EPCG, u slučaju eventualnog neispunjenja ciljeva projekta.
Rizik kada govorimo o novim i rigoroznijim direktivama EU je moguć i on će se odnositi na gotovo sve termolektrane u Evropi, ali on je trenutno ipak malo vjerovatan, s obzirom da se naš projekat izvodi prema najboljim raspoloživim tehnikama i u skladu sa posljednjim preporukama EU regulative.
U međuvremenu, kako smo Vam to već i naglasili, država će sa energetskim sektorom tražiti, kao i mnoge zemlje regiona i EU, modalitete pravedne trazicije i ispunjenje ciljeva do 2050. pa smo zato i intenzivirali investicioni ciklus koji je prije svega usmjeren na obnovljive izvore energije. Velike investicije su planirane i započete u svim segmentima elektroenergetskog sistema, od VE ‘Gvozd’, SE ‘Briska gora’, preko HE Komarnica, do ekološke sanacije TE Pljevlja. Ogroman posao predstoji i u nastavku rekonstrukcije dvije velike hidroelektrane ‘Piva’ i ‘Perućica’, koje će dovesti do višedecenijskog produženja rada.
Na kraju, gospodine Medojeviću,
Zahvaljujemo što ste istakli da su naši inženjeri najbolje što Crna Gora ima, zato Vas pozivamo da, umjesto otvorenih pisama i regovanja, energiju usmjerimo ka traženju najboljih modaliteta tranzicije, u korist i građana i energetskog sektora, kao oslonca privrede i države.”