Rat protiv Ukrajine i sankcije protiv Rusije pogađaju ekonomije širom planete, a očekuje se da će rastuća i tržišta zemalja u razvoju u Evropi i centralnoj Aziji ponijeti najveći teret, navodi se u danas objavljenom Ekonomskom izvještaju Svjetske banke za region.
Iako je udio ekonomske aktivnosti koji je direktno povezan sa Rusijom i Ukrajinom relativno mali za Zapadni Balkan u cjelini, nekoliko zemalja je i dalje osjetljivo na šokove iz Rusije, uključujući Crnu Goru za 11 posto njenih stranih direktnih investicija i Srbiju za 5 posto njenog izvoza i 5,4 posto uvoza.
Na Zapadnom Balkanu, stopa rasta će opasti na 3,2 posto u 2022., a efekti rata se prelijevaju na ovaj podregion uglavnom kroz kanal sirovina.
Srednjeročno, očekuje se da ovaj pod-region ima koristi od nedavno usvojenog Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan Evropske unije, koji će mobilisati sredstva za podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, kao i za zelenu i digitalnu tranziciju.
“Iako je udio ekonomske aktivnosti koji je direktno povezan sa Rusijom i Ukrajinom relativno mali za Zapadni Balkan u cjelini, nekoliko zemalja je i dalje osjetljivo na šokove iz Rusije, uključujući Crnu Goru za 11 posto njenih stranih direktnih investicija i Srbiju za 5 posto njenog izvoza i 5,4 posto uvoza”, navodi se u izvještaju.
Međutim, ističu, daleko akutniji rizici po Zapadni Balkan potiču od mogućih poremećaja u snabdijevanju prirodnim gasom i naftom.
“Ovaj pod-region 67 posto svog prirodnog gasa uvozi iz Rusije, a Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija (preko bugarskog cjevovoda) i Srbija u potpunosti zavise od Rusije za svoje snabdijevanje prirodnim gasom”, navodi se u izvještaju.
Slično kao i u slučaju centralne Evrope, indirektni efekti rusko-ukrajinskog konflikta predstavljaju značajan rizik za Zapadni Balkan, naročito ako konflikt pokrene usporavanje ekonomije u euro zoni.
“Zapadni Balkan se snažno oslanja na euro zonu kao destinaciju za 63 posto svog izvoza, dok više od polovine stranih direktnih investicija i gotovo dvije trećine svih doznaka koje stižu u ovaj pod-region potiče iz euro zone”, ističe se u izvještaju.
Ekonomski pad Ukrajine zbog ruske invazije bit će 45 odsto ove godine
Ekonomska aktivnost regiona opašće za 4,1 posto ove godine, u odnosu na predratnu projekciju rasta od 3 posto, kako ekonomski šokovi rata pojačavaju i dalje prisutne uticaje pandemije COVID-19. Ovo bi bio drugi ekonomski pad za dvije godine, i dostruko veći od pada izazvanog pandemijom tokom 2020.
Očekuje se da će ekonomski pad Ukrajine biti procijenjenih 45,1 posto, iako će razmjere pada zavisiti od trajanja i intenziteta rata. Pogođena sankcijama bez presedana, ekonomija Rusije već je zapala u duboku recesiju, a proizvodnja će prema projekcijama opasti 11,2 posto u 2022.
“Razmjere humanitarne krize izazvane ratom su zapanjujuće. Ruska invazija zadaje masivan udarac ukrajinskoj ekonomiji i nanosi ogromnu štetu infrastrukturi. Ukrajini je odmah potrebna ogromna finansijska podrška, dok se bori da održi svoju ekonomiju i obezbijedi rad vlade kako bi podržala ukrajinske građane koji se suočavaju sa patnjom i bore sa ekstremnom situacijom,“ izjavila je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za region Evrope i centralne Azije..
Rat pojačava rastuću zabrinutost u pogledu oštrog globalnog ekonomskog usporavanja, rastuće inflacije i duga, kao i skoka siromaštva. Ekonomski uticaj se prostire kroz različite kanale, uključujući robna i finansijska tržišta, trgovinske i migracione veze i negativan uticaj na poverenje.
Rat takođe teško pogađa rastuće i zemlje u razvoju u Evropi i centralnoj Aziji, regionu koji je već bio na pragu ekonomskog usporavanja ove godine zbog i dalje prisutnih efekata pandemije. Pored Rusije i Ukrajine, očekuje se da ove godine i Bjelorusija, Kirgistan, Moldavija i Tadžikistan uđu u recesiju, dok su projekcije rasta smanjene za sve ekonomije zbog prelijevanja efekata rata, slabijeg rasta od očekivanog u euro zoni i berzanskih, trgovinskih i finansijskih šokova.
Region uvozi oko 40 posto pšenice iz Rusije i Ukrajine, a zemlje centralne Azije i južnog Kavkaza uvoze oko 75 posto ili više. Rusija je takođe glavna izvozna destinacija za mnoge zemlje, dok doznake iz Rusije čine blizu 30 posto BDP-a u nekim zemljama centralne Azije (Kirgistan, Tadžikistan).
“Rat u Ukrajini i pandemija još jednom su pokazali da krize mogu da izazovu rasprostranjene ekonomske štete i vrate godinama unazad dohodak po stanovniku i ostvarena razvojna dostignuća. Vlade u regionu treba da ojačaju svoje makroekonomske rezerve i kredibilnost svojih politika sa ciljem suzbijanja rizika i djelovanja u slučaju narušenih trgovinskih i investicionih kanala; da ojačaju mehanizme socijalne zaštite radi zaštite najranjivijih grupa, uključujući i izbjeglice; i da očuvaju fokus na unapređenje energetske efikasnosti kako bi se obezbijedila održiva budućnost,“ kaže Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju.
Duboka humanitarna kriza podstaknuta ratom je jedan od najsnažnijih efekata inicijalnog globalnog šoka i vjerovatno će ostati jedna od najtrajnijih zaostavština konflikta. Talas izbjeglica iz Ukrajine u susjedne zemlje učinit će prethodne krize zanemarljivim. Kao rezultat toga, podrška zemljama domaćinima i izbjegličkim zajednicama biće od presudnog značaja, a Svjetska banka priprema programe operativne podrške susjednim zemljama kako bi pokrile povećane finansijske potrebe zbog priliva izbjeglica.
Ratom podstaknut skok globalnih cijena nafte takođe ističe potrebu za energetskom bezbijednošću kroz veće snabdijevanje energijom iz obnovljivih izvora i brže projektovanje i primjenu obimnih mjera energetske efikasnosti.