Prosječna zaduženost po glavi stanovnika Crne Gore na kraju avgusta je iznosila 2.410 eura, a obuhvatala je ukupan dug po osnovu kredita, kreditnih kartica i minusa na računima koje su odobrile banke i mikrofinansijske institucije, rečeno je Pobjedi u Centralnoj banci.
Podaci vrhovne monetarne institucije pokazuju da je dug fizičkih lica za kredite bankama i mikrofinansijskim institucijama 31. avgusta bio 1,5 milijardi eura. Građani su posljednjeg dana prošlog mjeseca za kreditne kartice dugovali 14,3 miliona eura, a po osnovu overdrafta, odnosno dozvoljenog minusa na računima, 20,3 miliona.
Kredit ima 122.920 građana
Na pitanje je li i koliko porasla zaduženost crnogorskih građana u odnosu na isti uporedni period prošle godine, u CBCG su kazali da je ukupan dug zabilježio rast od 2,6 odsto.
“Upoređivanjem podataka o zaduženosti fizičkih lica na 31. avgust ove godine sa stanjem na isti dan 2020. dolazimo do zaključka da se ukupni dug fizičkih lica po osnovu kredita, kreditnih kartica i overdrafta povećao za 38 miliona eura u jednogodišnjem periodu”, naveli su u CBCG.
Da zaduženost građana raste govori i podatak da je prosječan dug po glavi stanovnika na kraju prošle godine bio 200 eura manji, odnosno 2.241 euro.
U Kreditnom registru CBCG prijavljeno je da su na kraju avgusta 122.920 fizičkih lica dužnici bankama po osnovu kredita. To govori da svaki od zaduženih građana u prosjeku duguje 12.203 eura.
Ukoliko ukupan broj stanovnika Crne Gore, kojih je prema podacima Monstata sa posljednjeg popisa 625.266, podijelimo sa brojem onih koji su kreditno zaduženi kod banaka, dolazimo do podatka da kredit ima svaki peti stanovnik.
Zaduživanje karticama najskuplje
Građani se najčešće zadužuju dugoročno, dok kreditima uglavnom rješavaju stambeno pitanje. Kriterijumi na osnovu kojih su banke odobravale stambene kredite stanovništvu pooštreni su u drugom ovogodišnjem kvartalu. Očekuje se da će oni biti ublaženi do kraja godine, dok će se pooštriti standardi za potrošačke i druge vrste kreditnih zaduženja.
Na pooštravanje standarda uticalo je opadanje kreditne sposobnosti klijenata, koja je znatno opala od početka pandemije korona virusa, posebno kada je riječ o građanima zaposlenim u sektoru turizma, ugostiteljstva, saobraćaja.
U CBCG kažu da je zaduživanje putem kreditnih kartica i dalje najskuplji vid zaduživanja, budući da banke za njih prijavljuju najveće kamatne stope.
“Prema posljednjim raspoloživim podacima o kamatnim stopama koje su banke dostavile CBCG, prosječno ponderisana efektivna kamatna stopa na kreditne kartice iznosi 12,66 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite u sistemu 5,74 odsto”, zaključili su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Ako se računa i javni dug, svaki stanovnik zadužen 8.935 eura
Ako bismo pri izračunavanju duga po glavi stanovnika uzeli u obzir i javni dug Crne Gore, onda bi zaduženost bila znatno veća. Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, javni dug je na kraju juna iznosio 4,08 milijardi eura ili 87,98 bruto domaćeg proizvoda.
Kada se on podijeli sa brojem stanovnika, dolazimo to toga da je zaduženost po glavi stanovnika Crne Gore 6.525 eura po osnovu javnog duga države. Ako se tome dodaju dugovanja građana bankama i mikrofinansijskim institucijama za kredite, kreditne kartice i minuse na računima, ukupna zaduženost po glavi stanovnika je 8.935 eura.