Državni prihodi od doprinosa na PIO, prema nezvaničnim saznanjima CdM-a, u aprilu su bili značajno ispod planiranih za taj mjesec. Istovremeno, prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica su u aprilu 2022. bili najniži još od 2016. godine, ako se izuzmu podaci za 2020. godinu zbog pandemije izazvane koronavirusom.
Prihod od poreza na dohodak fizičkih lica u aprilu 2022. je bio na nivou od oko 2/3 plana. Ukoliko su nezvanične informacije tačne, one ukazuje na zabrinjavajući trend da povećanje poreskih stopa na više zarade kroz program Evropa sad nije nadomjestilo dobar dio prihoda od poreza na dohodak izgubljenih kroz uvođenje neoporezivog dohotka i što je uticalo na značajno smanjenje prihoda opština.
Na novoj Vladi je da utvrdi da li određeni broj poslodavaca kasni sa uplatama obaveza po osnovu poreza i doprinosa ili tržište rada karakteriše sve izraženija neformalnost.
Takođe, manje ostvarenje prihoda od doprinosa na PIO i poreza na dohodak u odnosu na plan nije u skladu sa posljednjim, revidiranim, podacima MONSTAT-a o rastu broja zaposlenih od preko 40.000 u posljednjih godinu dana, od čega je preko 10.000 zaposlenih u javnom sektoru.
Drugim riječima, prihodi od doprinosa na PIO i poreza na dohodak fizičkih lica bi trebali da rastu mnogo brže imajući u vidu ovoliko povećanje broja zaposlenih po revidiranim podacima MONSTAT-a.
S druge strane, broj nezaposlenih na evidenciji Zavoa za zapošljavanje, nije značajnije smanjen još od vremena pandemije, a stopa nezaposlenosti je iznosila oko 23 odsto na kraju marta 2022. godine, ili neznatno manje nego u martu 2021. To ukazuje ili na ogroman nesklad između ponude i tražnje na tržištu rada, ili na nelogičnosti u zvaničnim evidencijama.
Ukoliko se nastavi dalje smanjenje prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa na PIO, država ima jasan zadatak da sagleda koje su mjere moguće kako bi se nadoknadio ovaj gubutak, uključujući i mjere na suzbijanju neformalne zaposlenosti.
To je posebno važno zbog toga što je Program Evropa sad, koji je doprinio administrativnom povećanju neto zarada zaposlenih i tekuće potrošnje, moguće destimulativno uticao na otvaranje novih radnih mjesta, naročito u mikro i malim preduzećima zbog povećane minimalne zarade.
Ukupni prihodi od PDV-a veći zbog inflacije i elektronske fiskalizacije
Prema saznanjima CdM-a, ukupni prihodi budžeta za april 2022. su veći za preko 20 miliona eura u odnosu na plan. Ovo je uglavnom posljedica povećanja prihoda od PDV-a, zahvaljujući primjeni elektronske fiskalizacije, rasta potrošnje i visoke godišnje stope inflacije od blizu 10 odsto u martu, koja je posljedično uticala na povećanje prihoda od PDV-a.
Uprkos dobroj naplati prihoda od PDV-a koja jednim dijelom može nadomjestiti izgubljene prihode od doprinosa i poreza na dohodak fizičckih lica, ovakva situacija kreira dodatne fiskalne rizike na srednji rok, naročito ako se ima u vidu da je MMF projektovao fiskalni deficit za Crnu Goru od oko šest odsto na srednji rok, a da nepovoljniji uslovi na međunarodnom tržištu i rat u Ukrajini povećavaju ukupne rizike, naročito kroz ostvarivanje prihoda od turizma i priliva investicija, što će imati i dodatne reperkusije na budžet.
Istovremeno je za očekivati da će novi ministar finansija podržati transparentnost i redovnost u objavljivanju mjesečnih izvještaja o prihodima i ostvarenju budžeta, čime bi javnost bila upoznata sa zvaničnim podacima i rezultatima mjera ekonomske politike, što nije bila praksa prethodnog ministra.