Koliko Crna Gora gubi zbog utaje poreza odnosno sive ekonomije, ne postoje precizni podaci. Riječ je o velikim sredstvima, smatra ekonomski analitičar Predrag Drecun, budući da je, kako navode, u ovom trenutku sigurno pola milijarde eura van bankovnih računa, a da posljednjih godina zbog porasta ekonomije taj iznos raste. Borba protiv te pojave je, kaže Drecun za RTCG, zahtjevan posao i podrazumijeva jake policijske, tehničke, informacione strukture i obučene ljude.
Inspekcijskim nadzorom u prethodnih šest mjeseci utvrđene su korekcije poreza – utaja i netačno obračunati porez u iznosu od 48 miliona eura.
“Upravo aktivnosti Vlade i ono što je bilo strateško određenje Vlade u ovom mandatu jeste borba protiv sive ekonomije, počeli su da daju rezultate. Smatramo da može više i bolje i to će biti fokus u narednom periodu”, kazao je Nemanja Katnić iz Ministarstva finansija.
Država zbog sive ekonomije gubi ogromna sredstva. Teško je, kaže Drecun, precizno reći koji su to iznosi, ali je činjenica da je siva ekonomija i dalje značajan način preživljavanja velikog broja građana.
“Jer imate razne vrste neevidentiranih prihoda, koje se kreću od prihoda od poljoprivredne djelatnosti, preko klasičnih kriminalnih radnji na crnom tržištu, preko doznaka iz inostranstva koje su u kešu, mimo bankovnih računa, gdje ne postoji evidencija o tome”, kaže Drecun.
Ako se tome doda i količina novca koja je ostala od promjene marke u euro, dolazi se do zabrinjavajućih podataka, kaže Drecun.
“Sigurno je da 500 miliona eura postoji u ovom trenutku van bankovnih računa, a vjerujem da posljednjih godina zbog porasta ekonomije da se taj iznos lagano penje, vjerovatno neće dostići taj iznos od milijardu, ali trend je ka tome”, kaže Drecun.
Obračun sa sivom ekonomijom zahtjevan je posao. U prethodnom periodu reformisana je Uprava za inspekcijske poslove, a iz Vlade najavljuju pojačanje. Drecun kaže da je neophodna udružena akcija.
“Ići ćemo i na povećanje inspekcijskih službi u narednom periodu”, rekao je Katnić.
“Moraju postojati jake policijske snage, jake tehničke, informacione strukture i obučeni ljudi”, kaže Drecun.
A moraju se, zaključuje Drecun, koristiti i iskustva razvijenih država.