Ministar finansija i socijalnog staranja Aleksandar Damjanović najaio je da njegov resor i Vlada planiraju da kroz rebalans budžeta obezbijede jednokratnu pomoć za sve penzionere u Crnoj Gori, tzv. trinaestu penziju.
On je, na konsultativnom saslušanje na temu: „Socio-ekonomski status penzionera u Crnoj Gori“ koje organizuje skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje, kazao da će pomoć biti izdašnija u odnosu na prethodne koje su izdvajane za ovu kategoriju stanovništva, prenosi Pobjeda.
“Imajući u vidu težak socijalni status najvećeg broja penzionera u državi i najave dosta problematične jeseni u smislu snabdijevanja osnovnim životnim namirnicama i energentima i njihove cijene, u Vladi i Ministarstvu smo mišljenja da ćemo obezbijediti jednokratku pomoć za sve penzionere u Crnoj Gori. Možemo je nazvati tzv. 13. penzijom. Razmislićemo o momentu kada ćemo obezbijediti ta sredstva i kada će ih penzioneri dobiti. Ona će biti mnogo izdašnija u odnosu na dosadašnju pomoć koju su penzioneri dobijali u iznosu od 50 eura koje su bile neophodne tokom pandemije i u martu ove godine. Potrudićemo se da ta sredstva nađemo jer smatramo da je to jedan od mogućih vidova elementarne zaštite socijalnog statusa najvećeg broja penzionera u Crnoj Gori”, rekao je Damjanović.
On je saopštio da se Ministarstvo finansija priprema da, u pogledu rebalansa budžeta, sagleda do kraja poziciju penzionera naročito u odnosu na budžetska sredstva i nivo tekućih penzija. Kazao je da će od Skupštine zavisiti da li će rebalans budžeta biti usvojen na kraju jula ili tokom septembra.
“U decembru prošle godine je usvojen Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju gdje je utvrđeno da minimalna penzija treba da bude 200 eura, a što se odnosi na oko 27.000 penzionera. Ta primjena zakona počinje 1. septembra 2022. godine i to uvećanje će koštati državu oko 1,35 miliona eura mjesečno, odnosno 16 miliona godišnje. Predlagač je tada procijenio da će efekat biti četiri miliona eura. Međutim, sagledavanjem norme, povećanje će se odnositi retroaktivno za cijelu 2022. godinu što znači da će biti neophodno da se u formi jednokratne isplate za devet mjeseci obezbijedi 12 miliona eura koja nijesu obuhvaćeni ovogodišnjim budžetom, a kako bi se izmirila zakonska obaveza i tu neće biti nikakvih problema”, naglasio je Damjanović.
Ministar je podsjetio da je 1. maja 2022. godine došlo do uvećanja penzija za 8,15 odsto, što će se, kako je rekao, desiti i u oktobru kada bude drugo usklađivanje prosječnih plata i penzija.
“Ovakvo formula u uslovima inflacijekoja je problematična za sve građane, i rasta bruto zarada omogućiće penzije krenu da stižu nivo zarada. Prije nego što je definisana nova poreska politika, kako zovem ono čemu neko drugi daje drugo ime, prosječna penzija je bila 292 eura, a prosječna zarada bez poreza i doprinosa je bila 537 eura, što znači da je iznos prosječne penzije u prosječnoj zaradi bio oko 54,5 do 55 odsto. Prema posljednjim pokazateljima, prosječna penzija je 328,6 eura, prosječna zarada je oko 710 eura, i taj indeks sada je 46,2 odsto. Za nekih osam indeksnih poena je penzija zaostala u zaradi”, objasnio je Damjanović.
Smatra da prag ispod kojeg se ne bi smjelo ići je najmanje 50 odsto učešća prosječne penzije u prosječnoj zaradi.
“Ciljano bi trebalo da bude 60 procenata, što je u ovom trenutku nemoguća misija, ali moramo napraviti održiv sistem koji će težiti ka tom cilju”, zaključio je Damjanović.