Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Damjanović: Na naplatu stižu stari krediti, država za sada ne planira nova zaduženja

Nakon nedavnog zaduženja 100 miliona eura, uz redovnu naplatu prihoda, u državnoj kasi trenutno je dovoljno novca, kaže prvi čovjek ministarstva finansija Aleksandar Damjanović

Iako za sada država ne planira nova zaduženja, budžetom je planirana mogućnost još 500 miliona eura zaduženja jer nam na naplatu stižu i stari krediti. A, s obzirom na nepovoljne uslove na globalnom tržištu, država će, kaže ministar finasnija Aleksandar Damjanović, razmotriti i mogućnost emitovanja obveznica na domaćem tržištu. Da bi zaduživanje države na domaćem tržištu, gdje građani i privreda u bankama drže rekordne depozite, bilo gotovo duplo povoljnije, smatraju i finansijski stručnjaci.

Nakon nedavnog zaduženja 100 miliona eura, uz redovnu naplatu prihoda, u državnoj kasi trenutno je dovoljno novca, kaže prvi čovjek ministarstva finansija Aleksandar Damjanović.

“Naplata poreskih prihoda ide po očekivanju i ona je iznad plana za nekih 10-tak procenata i veća u odnosu na prošlu godinu imamo i ovo zaduženje od imali smo i neke depozite, tako da u ovom trenutku nema potrebe za dodatnim zaduživanjem”, kazao je Damjanović.

To bi se moglo promijeniti tokom godine kada će nam na naplatu stići više od 470 miliona eura starih kredita s kamatom. I dok su kamatne stope na kredite zbog dešavanja na globalnom tržištu sve više, što je potvrdilo i nedavno zaduživanje države po stopi koja prelazi 10 odsto, građani i privreda u domaćim bankama drže rekordne depozite na koje je prosječna kamatna stopa oko tri odsto.

Sve su to neki od razloga zbog kojih u ministarstvu finansija razmatraju i mogućnost zaduživanja na domaćem tržištu.

“Idealno je da pozajmice imamo na domaćem tržištu od domaćih banaka. Vidjeli smo i model republike Hrvatske koja je izdala obveznice za svoje građane. Naravno, kada konsolidujemo dešavanja i na Montenegro berzi i dešavanja unutar Komisije zatržište kapitala pokušaćemo da razmišljamo o Hrvatskom iskustvu razgovaraćemo i sa našim hrvatskim partnerima. To je jedna od opcija”, kaže Damjanović.

Da bi tu opciju država trebalo da iskoristi smatraju i poznavaoci finansijskih prilika. Tvrde da bi se država na taj način zadužila po duplo povoljnijim uslovima, a da bi oni koji imaju depozite bili više nego zainteresovani da kupe državne obveznice.

Vi znate da danas u bankama maksimalna kamata koju naši građani dobijaju po osnovu štednje oko tri posto na godišnjem nivou.Na ovaj način recimo da se taj interes emisijom državnih obveznica kreće negdje pet posto da binaši građani zarađivali 60 posto više u odnosu na ono što im daju banke”, kaže ekonomski analitičar Oleg Filipović.

I ne samo to, emisija državnih obveznica imala bi, kaže Filipović, višestruke koristi za domaće finansijsko tržište. Razvilo bi se tržište hartija od vrijednosti ali i promijenio način poslovanja banaka.

“Razvilo bi se jedno sekundarno tržište finansijskih instumenata što znači da bi građani i privreda te finansijske instrumente mogli koristiti po raznim osnovama recimo i za plaćanje poreza i kolaterala. Banke bi na taj način bile prinuđene da mijenjaju svoj način poslovanja i morali bi da mijenjaju odnos prema klijentima koji kod njih drže štednju, a oni je koriste za dalji plasman”, dodaje Filipović.

To je potvrdilo i iskustvo Hrvatske koja se u februaru zadužila emitovanjem domaćih obveznica 1,85 milijardi eura po kamatnoj stopiod 3,65 odsto. Kako je saopšteno iz hrvatskog ministarstva finansija ojačali su tržište kapitala jer su probudili veliko interesovanje građana da štednju koju imaju u bankama stave na raspolaganje državi, koja će taj novac iskoristiti za refinansiranje postojećih obaveza.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve