Odbor za ekonomiju, finansije i budžet započeo je raspravu o Predlogu zakon o izmjenama i dopunama zakona o budžetu za 2022. koji je Vlada Skupštini dostavila 20. maja.
Predlagač, ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da su izmjene i dopune Zakona o budžetu uslovljen reorganizacijom Vlade Crne Gore.
”Imajući u vidu da se promijenio broj ministarstava i okvir potrošačkih jedinica. Uspjeli smo da zadržimo isti budžetksi okvir koji je promijenjen za 60.000 eura tako da se u suštini radi o preraspodjeli budžetskih sredstava”, kazao je Damjanović.
Kako je dodao ovim rebalansom se i nagovještava da se u narednom periodu ide brzo prema suštinskom rebalansu budžeta.
”Vjerovatno već u julu mjesecu. To znači da bi nakon ovog usvajanja pristupili intezivnoj komunikaciji kako bi nakon procjene izvršenja budžeta i procjene ostalih inputa donijeli odluku o tome da li ima potrebe, a po mom skromnom sudu ima, da se ide na suštinski rebalans kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje javnih finansija u periodu koji predstoji”, kazao je Damjanović.
Đurović: Zabrinjavajuće je što je rebalans već potreban
Odbornik Dejan Đurović je kazao da mu je zabrinjavajuće što ćemo već u junu/julu imati rebalans budžeta.
”Bilo bi lijepo da nas obavijestite koji su to signali koje ste dobili i koje informacije imate koje bi iziskivale već posle 21 dan da razmišljate o rebalansu budžeta. Malo je začuđujuće i ako je ovaj rebalans izazvan sa pretpostavljenim minusom bojim se da to neće biti dobro za Crnu Goru”, kazao je Đurović.
Odbornica Zdenka Popović pitala je ministra da pojasni koja je razlika između tehničkog i stvarnog rebalansa.
”Rekli ste da se radi o tehničkoj korekciji budžeta iz decembra, ali svaka korekcija na budžet je rebalans. Ekonomska teorija ne poznaje termin tehničkog ili stvarnog rebalansa, već samo rebalans”, kazala je ona.
Popović je kazala da bi htjela da zna zbog čega bi rebalans bio u julu.
”Da li je razlog donošenje socijalnih zakona? Da li to znači rebalans budžeta?”, pitala je ona.
Rakočević: Budžet nedomaćinski ali ćemo podržati tehnički rebalans
Odbornik Nikola Rakočević kazao je da kao opozicija nisu podržali predlog zakona o budžetu za 2022. godinu te da su i dalje na pozicijama da je taj Predlog zakona planiran i projektovan nedomaćinski i nedovoljno ekonomski pametno.
”Sigurni smo da će se to u narednom periodu i pokazati. Najava ministra da će uskoro biti suštinski rebalans upravo govori u prilog tome. Mi ćemo podržati tehnički rebalans jer imamo nove potrošačke jedinice”, kazao je Rakočević.
On je pitao ministra finansija da li su pravili projekciju u vezi sa prihodima turističke sezone.
”Da li se u ovom trenutku razmatra mogućnost zaduženja i da li postoji kalkulacija kojom se odluka o zaduženju ne bi slala u Parlament”, kazao je on.
Uraditi dva rebalansa
Odbornik Branko Radulović kazao je da je bio za stepenasto povećavanje.
”Treba da idemo za dva rebalansa. Jedan da bi spasili ljude od gladi i bolesti i drugi nakon turističke sezone kojim bi suštinski otišli korak naprijed i pripremili kvalitetan budžet za iduću godinu”, kazao je Radulović.
Odbornica Dragica Sekulić kazala je da je nerealno očekivati da nakon tri nedjelje se može napraviti pravi skrining stanja javnih finansija i da se u osnovu na to predloži Skupštini stvarni rebalans budžeta.
”Međutim na osnovu toga što se govorili u medijima već je izvjesno da do rebalansa mora doći. Već ćemo u petak imati priliku da razgovaramo o stanju javnih finansija. Plašim se da će skrining pokazati stvarnu sliku i posljedica onoga što su preduzete mjere iz prethodnog perioda. ovo je jedini zakoniti način da dođe do finansiranja javne uprave u ovom trenutku nakon izmjene organizacije i mi ćemo iz toga razloga podržati predlog”, kazala je ona.
Ivanović: O kakvom ekonomskom napretku pričamo?
Predsjednik odbora Petar Ivanović kazao je da podaci iz fonda zdravstva i niza crnogorskih opština koje skreću pažnju da punjenje budžeta ne ide kako je planirano najbolje govori o tome kako je prethodna Vlada predvidjela budžet za 2022.
”Osvrnuo bih se na čuvenu priču oko deficita i nikad boljih, istorijskih mega rezultata. Ovaj budžet dovodi do deficita od 5.05 odsto. Mi smo godinu dana slušali priču kako se smanjio kako tekući budžetski deficit kao i javni dug. Potpuno je jasno da će doći do novog zaduženja kao što je jasno da će doći do novog predloga budžeta, a pitanje je samo tajminga”, kazao je on.
Kako je dodao najviše ga brine da li se zaista gleda struktura budžeta kojim na plate, penzije, socijalu i transfere odlazi gotovo milijarda i 950 miliona eura.
”To je ekvivalentno izvornim prihodima budžeta. O kakvom ekonomskom razvoju pričamo. Da li imamo snage da ovakav način ponašanja i razmišljanja promijenimo i da zaista ono što olako iznesemo pretočimo u konkretna djela. Nemoguće je sistem razvijati na ovaj način. Suviše malo novca ostaje za razvojne projekte”, kazao je Ivanović.
Pretpostavke bivše Vlade na osnovu kojih su planirani prihodi nisu ostvarene
Ministar finansija Aleksandar Damjanović odgovarajući na pitanja odbornika kazao je da je najbitniji razlog za suštinski rebalans budžeta rat u ukrajini i rast cijena energenata i hrane na međunarodnom tržištu.
”Da toga ima i nema ničega ostaloga dovoljan je razlog da razmišljamo o rebalansu budžeta. Kada je prethodna Vlada donijela budžet ovoga nije bilo ni na vidiku. Dobijam ozbiljna upozorenja o strahovitom rastu cijena hrane a o energentima ne treba ni da govorim. Mi smo već donijeli odluke o smanjenju akciza na gorivo i određene namirnice što utiče negativno na budžet”, kazao je Damjanović.
Kako je dodao neke budžetske pretpostavke koje su vezane za primitke ne mogu biti ostvarene.
”Kada je planiran budžet negdje se razmišljalo da će tadašnja Vlada donijeti Zakon o igrama na sreću koji bi donio dodatnih 10 miliona eura. Nema tog Zakona, eto ga u fiokama i meni je zapalo da se time bavim. Druga pretpostavka koja se tiče markiranja goriva bi donijela oko 14 miliona eura i to takođe nije ostvareno. Mnoge stvari koje je bivša Vlada imala kao planove i na bazi toga planirala prihode budžeta nije ostvareno”, kazao je on.
Biće dodatnog zaduženja
Odgovarajući na pitanja odbornika Rakočevića, Damjanović je kazao da će biti dodatnog zaduženja.
”Da biće ga. I ne treba se plašiti toga. Biće potrebe o dodatnom zaduženju odnosno potrebe da idemo prema Parlamentu sa predlogom odluke jer i tu imamo dva razloga. Jedan je što će nam trebati fleksibilnost na neizvjesnom tržištu novca, kapitalom, koje se već uzburkalo. Ta dešavanja na tržištu kapitala ukazuju da moramo biti oprezni i da imamo brzu poziciju na reakciju i da se zadužimo dodatno kako bi realizovali potrebe ne samo za tekuću godinu koje se javljaju ali i za 2023. Ne možemo ući u narednu godinu bez određenih depozita i bez sigurnosti u finansiranju izdataka u vrlo neizvjesnim okolnostima. To rade sve države, rade po nekoliko rebalansa i nema potrebe da od toga bježimo”, kazao je Damjanović.
Damjanović je kazao da su se mogli vidjeti Tvitovi o martovskom suficitu kojim se hvalila bivša administracija.
”Pošto je bivša administracija bila zadužena i za april, bez obaveza koje još nisu identifikovane do kraja i obračunskog knjigovođstva koji daju potpuno drugačiju sliku, mi imamo gotivinski deficit od 14 miliona eura. Poziv da se tvituje i o tome danas ili sjutra”,kazao je on.