Na zajedničkoj sjednici Odbora udruženja špeditera i Koordinacionog odbora za tranzitni saobraćaj Privredne komore Crne Gore u fokusu su bila ograničenja u poslovanju u Slobodnoj zoni Luke Bar, izazovi pred kojima se nalazi logistički pravac preko Crne Gore, trenutne prijetnje i pravci djelovanja, te planovi za 2022. godinu i zastupljenost logističkog pravca preko Crne Gore i Luke Bar.
Tokom sjednice, privrednici su ukazali na jednu od značajnih barijera u poslovanju, a koja se odnosi na Slobodnu zonu u luci Bar.
“Slobodna zona trebalo bi da predstavlja primjer dobre prakse i uspješan model privlačenja investicija, kao i da omogući efikasno poslovanje i značajne uštede objedinjavajući sve pogodnosti za investiranje i poslovanje na jednom mjestu “, kazao je predsjednik OU špeditera Darko Globarević.
Sada, kako ocjenjuju privrednici, potencijali Slobodne zone nijesu valorizovani na najbolji način, na šta su uticala različita ograničenja sa kojima se privredni subjekti suočavaju: način prijavljivanja robe i vođenja evidencije u slobodnoj carinskoj zoni, unos domaće robe namijenjene izvozu, carinjenje i rok zadržavanja u Slobodnoj zoni, rad skenera, te nedovoljan broj carinskih službenika koji obavljaju poslove nadzora što usporava realizaciju carinskih postupaka.
“U cilju potpune valorizacije Slobodne zone potrebno je sinergijsko djelovanje svih privrednih subjekata koji posluju u barskoj luci i državnih organa. Osim podsticajnih mjera od strane države, opštine i lučkih operatera, privrednici ukazuju na potrebu unaprijeđenja efikasnosti u radu pružalaca usluga, kao i carinskog i inspekcijskih organa, a sve u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, posebno u proizvodnim djelatnostima”, istakao je Globarević.
Predsjednik OU saobraćaja Deda Đelović kazao je da ukidanje Slobodne zone u luci Bar nije rješenje, već da je neophodno naći prave podsticaje koji bi motivisali privrednike da budu njeni korisnici.
“Sada imamo situaciju da se jedan po jedan podsticaj ukida i u velikom smo problemu. Moramo pokušati da zajednički sagledamo situaciju i vidimo gdje ima prostora za uvođenje realnih podsticaja za korisnike Slobodne zone, jer ako to ne uradimo, na žalost, jedini racionalni ishod će biti njeno gašenje “, kazao je Đelović. On je dodao da ako se pogleda statistika 65 aktivnih korisnika Zone, preko 90 odstp njih vezano je za skladištenje i pretovar.
Zamjenik predsjednika Koordinacionog Odbora i izvršni direktor u kompaniji MSC Montenegro, Dalibor Pelević prezentovao je svoj rad “Izazovi pred kojima se nalazi logistički pravac preko Crne Gore, trenutne prijetnje i pravci djelovanja”.
“Oko 19 odsto ukupnog svjetskog tereta u pomorskom transportu obavlja se kontejnerima, dok se oko 60 odsto vrijednosti tereta transportuje morima i okeanima, a slična situacija je i na Zapadnom Balkanu”, kazao je Pelević.
Kao glavne izazove za luke istočnog Jadrana on navodi iInfrastrukturnu povezanost sa centralnom i istočnom Evropom kao i Infrastrukturno i suprastrukturno opremanje luka (kako bi dobro opsluživale velike brodove).
“Bar je primjetno iza morskih luka Rijeke i Kopra. Prvenstveno zbog niskog stepena infrastrukturne, suprastrukturne i logističke razvijenosti naše luke, visokih troškova logističkih usluga, loše saradnje Crne Gore i Srbije (kao glavnog zaleđa), deficita razvojnih investicija, orijentacije Srbije ka drugim morskim lukama te procenta praznog hoda angažovanih kontejnera u povratnom pravcu”, riječi su Pelevića.
On je istakao da samo 15% regionalnog tereta ide preko Luke Bar. Prema njegovim riječima, u Baru su samo tri brodara, a luka Rijeka ima deset.
“Našom željeznicom je2019. godine bilo samo 0,9 odsto prevezenih kontejnera od ukupne količine 50.444 TEU, 70 odsto tereta je koji se pretovara u luci dok je 82 odsto tranzitnog (tranzitni teret čini preko 80 odsto tereta u luci Bar)”, rekao je on.
Dozvoljeni bruto kapacitet pruge Bar-Beograd je 1060t a Rijeka – Beograd 1800t
“U poređenju sa konkurentskim pravcima iz Hrvatske i Grčke koji su povezani sa Beogradom autoputem, mi u Crnoj Gori još uvek nemamo nijedan u upotrebi. Dok Hrvatska ima zajednicu za intermodalni transport i logistiku od 1995. godine, u Crnoj Gori ne postoji takvo tijelo a Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj u Privrednoj komori je osnovan 2021. godine “, kazao je on.
Pelević je aposrofirao da je apsolutni prioritet Crne Gore uvrštavanje zemlje na mapu panevropskih koridora, tj. TEN-T mrežu, što će ozbiljne brodare i investitore privući, te da su odnosi Srbije i Crne Gore izuzetno važni, jer preko Srbije luka Bar dolazi do Mađarske i Rumunije.
“Crna Gora mora napraviti Strategiju intermodalnog transporta. Administracija mora biti svjesna poslovnih problema, a privreda mora pomoći administraciji, kako bi djelovali kao jedan tim. Moramo snažno promovisati logistički pravac preko Luke Bar i Crne Gore u zemljama regiona, a privlačenjem većeg tereta preko Luke Bar biće i veće interesovanje brodara za nju, a samim tim će i kamioneri imati više posla, a klijenti niže cijene uz bolju uslugu “, istakao je Pelević.
Prema njegovim riječima, neophodna nam je modernizacija lučke infrastrukture i suprastrukture u cilju opsluživanja većih brodova i nalaženje strateškog partnera u vidu nekog od najvećih svjetskih brodara odnosno svjetski poznatih logističkih firmi.
Marina Bošković, izvršna direktorica Željezničke infastrukture, kazala je da svako parcijalno gledanje na stvari ne donosi napredak, te ukoliko ne sagledamo čitav segment ne možemo ni uspjeti.
“Godišnje je potrebno 32 miliona eura samo za redovno održavanje pruge, a opredijeljen je budžet od 6,2 miliona eura. Ako ulaganja ne budu veća i na dugi rok nećemo ništa postići”, rekla je Bošković.
Prema riječima Dede Đelovića, postoji prostor za povećanje intenziteta transportne aktivnosti ako iskoristimo ono sa čime raspolažemo i uvežemo subjekte, te investiramo u modernizaciju željeznice i autoputa.
Branislav Zenović, Zenšped, ocjenjuje da Luka Bar ima deficit radnika i skladišnog prostora, te da je potrebno uložiti u kontejnerski voz, kranove i gat 1 kako bi se omogućilo većim brodovima da pristaju. Kao veliku barijeru navodi i izostanak direktnog platnog prometa sa Srbijom, te smatra negativnim što je planirano da Jadransko-jonska cesta zaobilazi Bar.
Danilo Lakić, Ministarstvo kapitalnih investicija, kazao je da luke sve više ulažu u tehnološki razvoj te zapošljavaju sve manje ljudi. Prema njegovim riječima, namjera je da se napravi dugoročna strategija za ovu oblast jer u suprotnom prijeti opasnost da ostanemo bez ikakvog transportnog proizvoda.
Sava Vujošević, član Odbora direktora Luke Bar smatra da je krajnje vrijeme da se konkretno priča o problemima, te o spajanju dva postojeća preduzeća u jedinstveno koje će poslovati na području luke.
“Imaćemo veliki problem u budućnosti, ako za ovu oblast ne napravimo državni projekat I oformimo radnu grupu od kvalifikovanih predstavnika svih zainteresovanih subjekata koja će raditi na strategiji “, rekao je Vujošević
Jelena Čađenović, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, istakla je da ovaj resor teži ka tome da bude pomoć svim privrednim subjektima na transparentan način. Prema njenim riječima, sprovode se aktivnosti na pripremi novog nacrta carinskog zakona, pa je pozvala PKCG i OU špeditera da daju svoje sugestije.
Nakon diskusije i iznešenih stavova učesnika zaključeno je da stručna služba Privredne komore uputi inicijativu prema Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima za održavanje zajedničkog sastanaka na kojem bi se razmotrila najhitnija i najbitnija pitanja oko budućnosti Luke Bar kao i ostali izazovi sa kojima se privredni subjekti iz sektora saobraćaja i špedicije susreću u svom poslovanju.