Region Zapadnog Balkana svoj prirodni i kulturni potencijal treba da stavi u funkciju turističke ponude, usklađene sa modernim zahtjevima svjetskog tržišta. Crna Gora se profilisala u prestižnu turističku destinaciju, ali se samo objedinjena, raznovrsna i šira turistička ponuda zemalja regiona se može kvalitetnije valorizovati na međunarodnom tržištu, ocijenjeno je na Konferenciji o ekonomiji u Budvi.
Komore Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Shever e Majedinije se bave već neko vrijeme kreiranjem zajedničkih turističkih proizvoda. Šta treba unaprijediti i kako odgovoriti izazovima na tom putu rečeno je na panelu posvećenom zajedničkom turističkom proizvodu, saopštili su iz Privredne komore Crne Gore.
Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović je istakao da je turizam najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori, te da posljednjih 15 godina karakteriše kontinuirani rast.
Prošle godine je prvi put prihodovano preko milijardu eura, ali će ova godina prema procjenama biti još bolja, jer je zabilježeno 200.000 gostiju više i 600.000 noćenja više.
“Ovome je doprinijela dugoročna politika vlade koja je rezultirala otvaranjem brojnih hotela posljednjih godina. Ukupno 6.000 kreveta stavili smo na tržište ove godine. Cilj je bio da više od 50 odsto kapaciteta bude kategorisano sa 4 i 5 zvjezdica, a sada on iznosi 56 odsto”, navodi Davidović.
On je kazao da se u crnogorske turističke projekte godišnje ulaže nekoliko stotina miliona eura. Razvoju turizma posebno na sjeveru doprinijeće auto-put, čija će prva faza biti završena u septembru 2020. Veliki zamajac razvoja je i izgradnja skijališta na sjeveru u šta je uloženo 140 miliona eura.
“Ove godine smo otvorili još jedno skijalište u Crnoj Gori i očekujemo da bude jedno od najvećih u ovom dijelu Evrope. Želimo da za deset godina turizam sjevera učestvuje značajno u BDP-u”, naglasio je predstavnik Ministarstva.
Zaključuje da Crna Gora ima razloga za zadovoljstvo turizmom.
“Svi rezultati koje smo napravili su snažna osnova razvoja i zamaha koji se očekuje u narednoj deceniji. Turizam može da bude i snažna osnova zapošljavanja, te prenosa znanja. Upravljanje destinacijom zahtijevaće promjene kako bismo maksimalno iskoristili potencijale”, naveo je on.
Izvršni direktor Azmont investments Stevan Milić rekao je da se na području našeg primorja realizuju projekti vrijedni više milijardi eura, te da su zastupljeni brendovi kojih nema u regionu. Među najvrjednijim projektima je investicija Azmonta – Porto Novi vrijedan milijardu eura sa hotelom One & Only, prvim u Evropi.
“Mislim da smo na dobrom putu. Ocijenio bih da je crnogorska investiciona klima veoma pozitivna, jer čini da se investitori osjećaju dobrodošlo. Ukupan poslovni ambijent, povoljna regulativa i administrativna podrška doprinijeli su da postanemo ovako atraktivan ambijent”, rekao je on.
Dodaje da je za razvoj crnogorskog turizma ključno što postoji velika raznolikost u ponudi na malom prostoru i zaključuje da je potrebno uvezivanje Crne Gore i regije u zajednički turistički proizvod. Međutim, limitirajući faktor za zajednički proizvod je i dalje neadekvatna saobraćajna povezanost.
Direktorica slovenačkog Provobisa Darija Radić smatra da je za razvoj turizma neophodno stvoriti okruženje u kojem će privatni i javni sektor partnerski sarađivati, kako bi se privukle investicije. Slovenija je takvo zalaganje stavila u strateški dokument sa vrlo konkretnim akcionim planom, kojim je jasno navedena podjela dužnosti. Slovenija je od turizma u 2018. godini prihodovala 2,7 milijardi eura.
“Prilikom razvoja turizma najprije smo se fokusirali na razvoj infrastrukture, a nakon toga počeli da osmišljavamo turističke proizvode gdje možemo biti najbolji, kao što su welness-spa, skijališta. Sva podrška je išla u te proizvode. U trećoj fazi smo
intenzivnije radili na promociji i osmislili slogan I Feel Slovenia koji smo zatim dopunili sa I Feel Green, Healthy and Active. Taj slogan “držimo” duži niz godina jer oslikava identitet za globalno tržište po kojem smo prepoznati”, navela je Radić.
Slovenija, dodaje, sada ima sve, ali nema kadar, jer odlaze u Zapadnu Evropu i SAD, u potrazi za boljim uslovima života.
“Kod nas ne dolaze ljudi sa Balkana koji su u potrazi za poslom i zato je još ozbiljniji izazov da osiguramo da domaći kadrovi ostanu kod kuće”, rekla je ona.
Zaključuje da je za razvoj turizma potrebna saradnja sa zemljama u regionu, naročito kada treba nastupati na dalekim tržištima poput azijskih. Slovenija već sarađuje sa Hrvatskom na tom polju.
“Ako bi Balkan išao zajedno, to bi bio veliki benefit za cio region”, rekla je Radić.
Projekt menadžerka za turizam Regionalnog savjeta za saradnju Snježana Derviškadić predstavila je Regionalni savjet kao platformu čiji je jedan od segmenata turizam.
“U fazi je realizacija zajedničkog proizvoda šest IPA ekonomija, čemu značajno doprinosi Tourism Expert Group – TEG koji okuplja predstavnike ministarstava, NTO i privatnog sektora, odnosno privrednih komora. Primarni zadatak je mogućnost razvoja regionalnih programa i ruta iz avanturističkog i kulturološkog turizma”, rekla je Derviškadić.
Tržište, prema njenim riječima, traži regionalne programe. Bogatstvo nasljeđa je naša zajednička crta koja istovremeno doprinosi sličnosti naših raznolikih ponuda.
“U avanturističkom turizmu već imamo Via Dinariku kao prepoznatljiv proizvod, planinarsku transferzalu koja putuje kroz Dinaride, od Slovenije do granice Kosova i Albanije. Postoji interes da ova ruta uključi i Šar planinu kroz Makedoniju”, navela je ona.
Tri kulturološke rute koje se razvijaju su Iliricum Trail sa rimskim nasljeđem u Regionu, a uvezana je sa Roman Emperors Vine Rout koju je sertifikovao Savjet Evrope, zatim Balkan Monumental Trail predstavlja nasljeđe spomenika Drugog svjetskog rata i Crossroads of Civilizations čija je osnova istorijsko nasljeđe regiona. Za sve rute smo u fazi izrade plana upravljanja i promocije.
Zaključeno je da je u cilju pospješivanja turizma potrebno obezbijediti nesmetan i brži prelazak granica zemalja Zapadnog Balkana, odnosno pojednostaviti kretanje ljudi unutar regiona.
Moderator panela je bio profesor Univerziteta u Sarajevu Almir Peštek.