CKB: Prohujalo s eurima (VI)

Banka za pokrasti, bila bi, u najkraćem, definicija onoga što su nekadašnji zaposleni CKB
radili njihovom poslodavcu. U nekoliko afera, koje su se događale od 2007. godine pa do
današnjih dana, nekadašnji radnici banke, najblaže rečeno, pronevjerili su o trošku banke oko 27 miliona eura. I to samo u javnosti poznatim aferama. O onima, đe su pojedini blagajnici, pojedinim klijentima, jednokratno, skidali po par desetina hiljada eura s računa, pa bili brzo otkriveni i nakon povratka novca otpušteni iz banke, ovom prilikom nećemo pisati jer nijesu prouzrokovali štetu banci. A bilo ih je…

Kad je mađarska OTP grupa preuzela potpuno upravljanje CKB, počele su se otkrivati afere. Mađari su formirali Direkciju za bezbjednost kojom je rukovodio dr Milan Stepanov, sad na istoj funkciji u ljubljanskoj filijali OTP. U direkciji je bilo zapošljeno nekoliko bivših službenika policije. Dobili su jasne direktive – da vrše istrage posebnih slučajeva koji su otkriveni nakon preuzimanja banke. Prema riječima jednog od njih, direktiva je bila da se istraga usmjeri prema bivšem menadžmentu banke. Kad su rezultati istrage krenuli u drugom pravcu (prema nekim Mađarima), istraga je obustavljena.

Godinama kasnije, opet bez jasnih dokaza, za potrebe dnevne politike, pokušao se revitalizovati slučaj, ali se okončao pravosnažno oslobađajućim presudama bivšim direktorima banke.

Dok su Mađari pokušavali da larmom „istjeraju mečku“, „ispod radara“ su pojedinci shvatili da se mogu ponašati prema novcu banke, kad da im je dat na lično upravljanje. Do jedne ure.

Prvo je na tapet došao slučaj ekipe iz CKB Nikšić, na čelu sa Radosavom Nikčevićem. Bivši i tadašnji radnici CKB, njih dvanaest, uhapšeni su u novembru 2016. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, za pronevjeru od oko 4 miliona eura. Simptomatično je bilo da su hapšenja uslijedila kao „pokrivalica“ nakon lansiranja afere poznate kao „državni udar“!?

Tada je saopšteno „da je hapšenje rezultat petogodišnje istrage, koja je rezultirala podnošenjem krivične prijave protiv 12 osoba“. Nakon uzetih izjava svi su pušteni kućama. Tek u decembru 2019. godine, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu specijalnog državnog tužilaštva protiv bankara nikšićke filijale Crnogorske komercijalne banke (CKB).

Agencijska vijest dalje glasi: „Optužnica je podignuta protiv bivšeg šefa nikšićke filijale CKB Radoslava Nikčevića i njegovih osam kolega zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja na organizovani način. Optužnica bankare tereti da su od 2007. do početka 2011. godine neovlašćeno i bez odobrenja klijenta prenosili novac sa njihovih računa na druge tekuće račune. Sumnja se i da su bez znanja klijenata podizali gotovinu sa njihovih računa“.

U ovom slučaju tužilaštvo je imalo i svjedoka – saradnika. Nekadašnja kreditna referentkinja u nikšićkoj filijali CKB, u izjavi kojom je opravdala status, „tvrdila je da je isključivo po nalogu bivšeg direktora te poslovnice Radoslava Nikčevića prebacivala novac sa jednog na drugi račun, odobravala fiktivne kredite i potpisivala ugovore o spornim kreditima“. Navodno je objašnjavala kako je po nalogu direktora prebacivala novac, kao i o kreditima i pozajmicama koje je odobravala njegovim firmama. Ispričala je i kako su zloupotrebljavani službeni nalozi šalerskih radnika (dijela optuženih) nakon radnog vremena, jer je preko njih prebacivan novac sa računa klijenata.

Nikšićka ekipa optužena je da su banku oštetili za oko četiri miliona eura, zvanično. Naši sagovornici pominju i duplo veću sumu, samo nije bilo dokaza. Protiv bivšeg direktora nikšićke CKB ranije su podnošene dvije krivične prijave zbog zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju.

Nikčević je tada sumnjičen da je kao predsjednik Odbora direktora cetinjskih Boksita u toku 2008. godine kreditna sredstva dobijena od Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, umjesto za nabavku nove opreme iskoristio za zatvaranje minusnih salda na računima klijenata CKB u Nikšiću.

Epiloga nema. Ovo iz 2019. ujedno je i posljednja vijest vezano za ovu pronevjeru!? I ako ste pomislili da su u CKB, iz ove afere, izvukli pouku, varate se. Po istom modelu su rađene pronevjere u filijalama Bar i Privatno bankarstvo, koje su nedavno izašle na vidjelo. Kako je o njima objavljeno dosta materijala, u ovoj priči nećemo se time baviti.

Sljedeća pronevjera vezana je da nekadašnjeg direktora tzv. Back office-a, Mirka Vučinića. „Dan“ je 21. jula 2016. godine objavio vijest „Specijalno tužilaštvo pokrenulo je finansijsku istragu protiv bivšeg direktora Back office-a Crnogorske komercijalne banke – Mirka Vučinića“.

Vučinić je, kako je nezvanično saznao „Dan“, preko svoje, tada pokojne majke, koja je takođe bila službenica banke, došao do podataka i šifre, koji su mu pomogli da obavi nezakonite novčane transakcije. Osumnjičeni je otvorio žiro račune posluživši se imenima šestoro rođaka svoje supruge na koje je usmjeravao ova sredstva, pri čemu postoji vjerovatnoća da ta lica nijesu bila upoznata sa zloupotrebama koje je Vučinić preduzeo. Od tog novca, on je u određenom vremenskom periodu napravio zgradu sa velikim brojem stambenih jedinica u Budvi, tj na Svetom Stefanu, ali i vinariju sa vinogradom u okolini Podgorice.

Tužilaštvo sumnja da je Vučinić na račune rođaka prebacio tri miliona eura. Naši izvori, nekadašnji zaposleni banke verzirani u ovaj slučaj, smatraju da je realnija cifra od oko pet miliona.

I ova afera je otkrivena nakon što su Mađari preuzeli CKB, pa do 2010. godine. Navodno su pokušali da se dogovore s okrivljenim, da vrati novac, što je on odbio. Jako je teško bilo vještačiti ovaj slučaj jer je Vučinić važio za „kompjuterskog genijalca“, a iza njega je ostala smiješno mala količina „dokaznog materijala“.

Njegove bivše kolege smatraju da će ovaj slučaj – zastariti. Slučajevi filijale u Baru, sumnja na zloupotrebu skoro četiri miliona eura, Privatno bankarstvo, sumnja na 14 miliona, rađene su po svemu sudeći na isti način kao „nikšićka“. Sasvim drugačija je pronevjera doskorašnjeg rukovodioca Back offica Vlada Pavićevića. On se sumnjiči sa „samo“ 100.000 eura i jedini je trenutno u zatvoru!?

Ono što je simptomatično za slučaj „CKB Bar“ je rapidno „topljenje“ pronevjerene sume. U prvim izvještajima pominjalo se „oko 4 miliona“, potom deset puta manja suma, da bi jedna od podignutih optužnica protiv bivše direktorice Marije Milikić – Vujović, bila na još deset puta niži iznos!? Nastavi li se ovim tempom, na kraju će banka doplaćivati optuženima…

U proteklih 10 godina CKB je konstantno „optimizovala“ broj zaposlenih. Tom trendu je bila podložna i Direkcija za bezbjednost. Broj tzv. mrežnih kontrolora sa četiri smanjen je na jednog u spojenoj banci!? Povećavan je broj izvršilaca u IT bezbjednosti, što je očigledno bilo kontraproduktivno… Naime, mnogo šalterskih službenika bilo je opomenuto i kažnjavano zbog plaćanja sa svojeg računa, sa ulaska (omaškom zbog pogrešnog kucanja matičnog broja ili imena) „u račun“ osobe koja nije bila na šalteru i slično. To pokazuje da postoji aplikativni i nadzorni način da se otkriju propusti. Ali očigledno nema dovoljno zaposlenih, ili sposobnih da se tim bave.

Izvori portala iz banke smatraju da se makar posljednjih 18 miliona moglo spasiti da se banka nije olako odrekla mrežnih kontrolora i izvjesne A.K. (ime i prezime poznato autoru), koja je važila za jako sposobnu bankarsku forenzičarku. Iako je banka imala i dalje ima odličan aplikativni sistem, očigledno da je kontrola rada u njemu bila „problematična“. Kao i sve ostale kontrole u CKB.

(nastaviće se)