Kolektivna tužba predstavlja efektivan instrument u cilju zaštite prava potrošača, a Centar za zaštitu potrošača CEZAP je pokrenuo prvu takvu tužbu zbog postupanja Crnogorske komercijalne banke, koje je, kako je saopšteno, u suprotnosti sa Zakonom o potrošačkim kreditima.

Foto: PR Centar

Direktorica CEZAP-a, Olgica Nikčević je, na pres konferecniji te organizacije, navela da je ta organizacija pokrenula kolektivnu tužbu, prvu u Crnoj Gori, ali i u državama regiona i šire.

“Nijedna država u bivšoj Jugoslaviji u svom zakonodavstvu nema institut kolektivne tužbe. Institut kolektivne tužbe je preuzet iz pravne tekovine Evropske unije i postoji od 2014. godine. Međutim, tek sada smo pokrenuli prvu kolektivnu tužbu”, rekla je Nikčević.

Ona je istakla da pokretanje kolektivne tužbe predstavlja uspjeh za tu organizaciju.

“CEZAP je, kako je to i Zakonom propisano, poslao upozorenje bankama, u pitanju su dvije banke. Jedna od tih banaka je prihvatila to upozorenje i odustala od tog načina poslovanja, dok druga banka nije prihvatila i protiv nje je pokrenuta u januaru kolektivna tužba. Smatramo to svojim uspjehom”, navela je Nikčević.

Ona je kazala da postoje mnoge firme koje krše prava potrošača i čiji ugovori imaju nepoštene odredbe, ističući da će kolektivna tužba predstavljati efektivan instrument u cilju zaštite potrošača i njihovih prava.

“Trudićemo se ubuduće da, u slučajevima kršenja prava potrošača, pokrećemo tužbe ukoliko postoji mogućnost i da na taj način spriječimo pružaoce usluga da krše prava potrošača. Mislim da je ovo jedan instrument koji će na najbolji mogući način onemogućiti da to rade u budućnosti”, ocijenila je Nikčević.

Advokat i punomoćnik CEZAP-a u predmetnoj kolektivnoj tužbi, Miloš Vukčević, saopštio je da je ta organizacija podnijela dva pisana upozorenja, Erste banci i Crnogorskoj komercijalnoj banci.

“Prvo upozorenje poslato Erste banci ticalo se naplate naknada za gašanje transakcionog računa i gašenje platne kartice. Mi smo, u CEZAPU, bili mišljenja da je ta naknada koja se naplaćuje za gašenje računa i platne kartice suprotna članovima 34. i 35. Zakona o zaštiti potrošača korisnika finansijskih usluga, jer jasno precizira da fizičko lice, potrošač, ima pravo na gašenje kartice i transakcionog računa bez naknade, a takvo ponašanje date banke smo smatrali da je u suprotnosti sa navedenim Zakonom”, naveo je Vukčević.

On je rekao da je Erste banka prihvatila upozorenje i da je od 1. januara izmijenila odluku o naknadama u oblasti poslovanja sa fizičkim licima, odnosno, kako je pojasnio, potrošač sada može bez naknade ugasiti transakcioni račun i platnu karticu.

“Te naknade su veoma male i sa stanovišta individualnog potrošača to je nizak spor i on se vjerovatno neće opredijeliti da u individualnoj parnici traži naknadu svoje štete. Međutim, sa stanovšta kvantiteta i broja potrošača, riječ je o velikoj šteti”, kazao je Vukčević.

On je objasnio da se upozorenje upućeno Crnogorskoj komercijalnoj banci ticalo primjene Zakona o potrošačkim kreditima.

“Smatramo da naknade koje naplaćuje ta banka za prijevremenu otplatu kredita za fizička lica, ne može biti određena tim gornjim limitom od 0,5 odsto, kada je riječ u tom zakonskom limitu koji propisuje Zakon. Shodno Članu 23. Zakona o potrošačkim kreditima navodi se da banka ima pravo na objektivnu i pravednu naknadu opravdanih troškova u vezi sa prijevremenom otplatom kredita”, naveo je Vukčević.

On je ocijenio da naknada opravdanih troškova u vezi sa prijevremenom otplatom kredita mora odgovarati opravdanim troškovima koje banka ima.

“Dakle, ta naknada ne može uvijek biti određena u maksimalnom procentu od jedan odsto za kredite za fizička lica u iznosima preko 10.000 eura, gdje je rok dospijeća od dana prijevremene otplate do dana dospijeća ugovora veći od 12 mjeseci. Odnosno 0, 5 odsto ukoliko je taj rok kraći od 12 mjeseci, od dana prijevremene otplate do dana isteka roka dospijeća”, smatra Vukčević.

On je kazao da banka, shodno svojoj listi poslovanja sa fizičkim licima, odnosno davanja kredita, uvijek koristi gornji limit od jedan posto u procentualnom iznosu, što, kako je ocijenio, nije objektivna i pravedna naknada troškova.

“Kolektivnom tužbom smo tražili da sud utvrdi da je banka postupala suprotno Članu 23. Zakona o potrošačkim kreditima, da je na taj način kršila prava potrošača. U toj tužbi smo se pozvali i na Direktivu o potrošačkim ugovorima, koja u Članu 16. poznaje slično rješenje kao i Zakon o potrošačkim kreditima. Takođe smo tražili od suda da donese presudu kojom će zabraniti takvo ili slično ponašanje banke ubuduće i da se ta presuda objavi u sredstvima javnog informisanja, kako bi druge banke, trgovci znali šta predstavlja nepoštenu praksu, kao i radi informisanja potrošača”, naveo je Vukčević.

On je rekao da će CEZAP zatražiti izjašnjenje Centralne banke o datom predmetu.

Vukčević je pojasnio da je kolektivnu tužbu moguće pokrenuti protiv jednog ili više trgovaca ili grupe trgovaca koji, kako je naveo, upotrebom nepoštenih ugovornih odredbi ili na bilo koji drugi način krši odredbe Zakona o zaštiti potrošača ili druga prava potrošača propisana drugim zakonom.

“Kolektivnu tužbu ne može podnijeti fizičko lice, potrošač, već je može podnijeti ministarstvo, organi uprave, ali i nevladine organizacije. Takođe, tom tužbom se ne traži naknada štete, niti poništavanje ugovornih odredbi, tih koje se smatraju nepoštenim, nego se traži od trgovca, tužene strane, da prestane sa ponašanjem kojim se krše kolektivna prava potrošača, kao i da se ubuduće zabrani da nudi takve nepoštenje ugovorne odredbe i nepoštenu poslovnu praksu”, kazao je Vukčević.

guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve